VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 4. - 268
268 od kraljice 2 nova samostana (u Trenčinu i u Kiseku), te moraju onamo smjestiti 3 propovjednika. 4. Pijariste u Rumi bili bi odviše udaljeni od drugih samostana, što* bi izazivalo veće putne troškove, 5. Za ovu jednu jedinu gimnaziju u Rumi morali bi Pijariste uzgajati profesore, koji su vješti hrvatskomu jeziku ; dvojbeno je pak, da li bi uvijek bilo takovih profesora, jer u red Pijarista rijetko dolaze mladići, koji znadu hrvatski jezik. 6. Rumska gimnazija ne će imati dovoljno učenika. Sinovi odličnih obitelji (plemićkih i gradjanskih) po svoj pri-, lici ne će polaziti rumsku gimnaziju ; a da se katkada koji i javi, ne će u Rumi naći udoban i prikladan stan. To je predvidjao i sam grof Josip Pejačević ; zato je želio, da se zaklada pok. baruna Marka Pejačevića prenese u Viroviticu, gdje bi trebalo otvoriti gimnaziju. Pejačević je u tome smislu -prije nekoliko godina pisao Oroszu, moleći ga, neka u Beču požuri odnosno riješenje. Ne bude li u 'Rumi djaka iz odličnih obitelji, tada će profesorima biti uzaludna sva muka njihova. Ne smijemo naime u gimnaziju primati sinove PejaČevićevih kmetova, jer je to zabranio sam Pejačević kaznama i globama. Ako se pak u gimnaziju upišu siromašni djaci iz drugih strana, oni će po Rumi prosjačiti od kuće do kuće, sabirajući sebi potreban živež, a to je kraljica Marija Terezija već opetovano zabranila. S ovih razloga moli provincijal kr. namjesničko vijeće, neka obvezu, koju god. 1776. preuzeše Pijariste, prenese na Franjevce. 10 ) Odgovor provincijala Orosza priopćilo je kr. namjesničko vijeće u Zagrebu 11. rujna kraljici Mariji Tereziji, obavijestivši ju, da je Nikola Škrlec započeo pregovore s Franjevcima. 11 ) Kraljica je to uzela na znanje svojim otpisom od 16. listopada 1778. Podjedno je od vijeća zatražila dalnje upute. 12 ) Opet su gimnazije u Zagrebu, Osijeku, Vara-' ždinu, Križevcima i Požegi započele 4. studenoga 1778. novu školsku godinu, ne dobivši novu družicu u gimnaziji rumskoj: Škrlec je i nadalje pregovara s patrom Blažom Tadianovićem, provincijalom franjevačke redodržave sv. Ivana Kapistrana. Da se ipak posve ne izgubi i ova — već treća — školska godina, pozove Škrlec ravnatelja Ignjata Mareka, neka nadje kakvoga svjetovnog učitelja, koji će dječake u Rumi pripravljati za polazak gimnazije. Marek nadje nekoga Rogana iz Segedina, te obavijesti Škrlca, da će Rogan podučavati dječake uz godišnju plaću od 80 forinti. O tomu podnese Škrlec 30. siječnja 1779.' izvještaj kr. namjesničkomu vijeću u Zagreb, zamolivši ga, neka pozove županijsku oblast u Vukovaru, da iz prihoda od kamata Pejačevićeve zaklade odmah nabavi klupe, stolove, ploče i druge školske potrepštine 10 ) Acta consilii croatici god. 1778., slovo F, broj 156. n ) Acta consilii croatici god. 1778., mjesec September, broj 70. l-) Acta consilii croatici god. 1778., slovo A, broj 121.'
