VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)

Strana - SVESKA 4. - 265

Nekadašnja gimnazija u Kumi. Rumski vlastelin Marko barun Pejačević ustupio je kraljici Mariji Tereziji god. 1749. za proširenje Krajine svoje imanje u Mitrovici, a kraljica mu u zamjenu dade Viroviticu i Retfalu (kod Osijeka). Marko umre 16. siječnja 1762. u Virovitici bez ikakvih potomaka. Bogatu baštinu njegovu naslijedio je Markov bratić Josip barun Pejačević, koji je praotac svih današnjih velikaša Pejačevića. Ipak je Marko ovjekovječio svoje ime zakladom od 15.000 forinti, koju je osnovao 9. siječnja 1762. — dakle neposredno prije svoje smrti. Zaklada je osnovana u tu svrhu, da se u Rumi podignu škole; rukovanje ove zaklade predano je županijskoj oblasti u Vukovaru. Barun Josip Pejačević dobije 22. srpnja 1772. naslov „grofa" s predikatom „Virovitički." Na uspomenu ove milosti kraljičine dade grof Josip Pejačević još iste godine u Rumi sagraditi jednokatnu kuću, u kojoj bude otvorena pučka škola (tada zvana „narodna škola"). U ono doba nije kod nas bilo štedionica, te su ljudi posudjivali novce iz raznih zaklada. Pejačevićeva školska zaklada davala je novac uz 6% kamate, pa je tako odbacivala godišnji prihod od 900 forinti. Ova je svota u ono doba dostajala za ugržavanje pučke škole i male gimnazije. Po želji kr. namjesničkoga vijeća (tadašnje hrvatske zemaljske vlade) odredila je kraljica Marija Terezija, neka se u Rumi otvori mala gimnazija, koja će imati 3 t. zv. gramatikalna razreda. Kraljičinu želju imao je provesti Nikola pl. Škrlec, koji bijaše tada „vrhovni ravnatelj svih škola" u Hrvatskoj i Slavoniji. Skrlec doista na jesen god. 1776. pošalje u Rumu ravnatelja Ignjata Mareka, koji bijaše „eksjezuita". t. j. član isusovačkoga reda, što ga je papa ukinuo god. 1773. Marek bi kao. bivši Isusovac dobivao godišnju mirovinu od 192 forinta iz vjerozakonske zaklade, u koju su tekli prihodi nekadašnjih imanja reda isusovačkoga; no kao ravnatelj male gimnazije rumske brao je Marek 350 mjesto 192 for. Medjutim je došla kraljičina odluka, neka se velika (6 razredna) gimnazija u Osijeku i mala gimnazija u Rumi povjeri t. zv. Pijaristima, koji su obučavali — pa još i danas podučavaju — na mnogim gimnazijama u Ugarskoj. U Pešti je stanovao Sigismund Orosz, provincijal reda Pijarista. Po njegovoj odredbi dodje u Zagreb pater Benedikt Cetto,