VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 3. - 218
218 rukama Nikole Klerika. Udova njegova i sinovi Pavao, Dominik i Stjepan prodali su godine 1343. taj posjed istome Nikoli Treutulu. 302 ) Nedaleko zemlje, što ju je godine 1257. imao Mauricije, sudeći po potoku Lučini, bio je posjed Lučina i Orehovac, što ga je od kralja Andrije godine 1292. dobio Oguz sin Buzada. 303 ) Stvaranje slobodnih naselja i darivanje zemalja pojedinim plemićima bilo je uzrokom, da se vojvodski posjed znatno umanjio, ali je to ujedno bio i početak županije virovitičke. Župan vojvodskoga posjeda Virovitice postao je ujedno i župan plemića, koji su dobili zemalja od vojvodskoga posjeda, a kao zamjenik vrhovnih gospodara imao je velik utjecaj na upravu slobodnih naselja. Uza sve to nije županija dugo dobila potpuno javan karakter. Plemići „same županije" virovitičke nijesu još godine 1353. ništa drugo nego plemići „samoga grada" Virovitice, kako su doseljenici „gradjani i gosti Virovitice". Zato slobodno plemstvo i nije tada pripadalo Virovitici nego je osnovalo posebni „distrikt" Bukovicu, oko kojega se okupilo. U distriktu je bukovičkom bio posjed KrasniČani, vlasništvo pavlinskoga samostana sv. Benedikta u Bukovici. Posjed se nalazio na gornjoj Česmi i potoku Krasničanu, a medjašio je sa zemljama Lipovom i Kraljevcem, te posjedom plemića Voćinskih, koga su dobili na gornjoj Ilovi. Zemlja je biskupa zagrebačkoga u Gušću nosila specijalno ime „Gasca", „Guesche" — Gušće. 304 ) Nalazila se na Breznici, gdje je današnje Gaćišće. Godine 1201. medjašila je sa zemljom Devečera, Povše i Nikole. 805 ) Devečera smatramo ocem sinova Devečerovih, koji dolaze u Zdencima. Po tome te zemlje ne bi bile baštinske. Devečer je valjda poput Drugana sina Belote ovu zemlju dao u zamjenu za drugu, jer poslije ne nalazimo u Gušću ni njega ni njegovih sinova. Biskupski je posjed godine 1293. biskup Ivan uz predijalne uvjete darovao Stjepanu Moslavačkom. 306 ) Nova je županija virovitička bila kroz neko vrijeme središtem borbe, što se kroz dugi niz godina vodila protiv zagrebačkih biskupa. Tim borbama nijesu bili uzrokom hirovi pojedinaca, već im je razlog bio daleko dublji. Jedan općeniti i ponajglavniji bio je u stvaranju predijalnoga plemstva na biskupovim posjedima i stvaranju županija, koje su bile samo pod biskupovom vlašću osobito, kad je Diskup dobio županije Garić i Garešnicu. Banovi su u širenju vlasti biskupove nazrijevali smanjenje svoje vlasti, plemstvo se bojalo, da u novim bisku802 ) Cod. XI. No. 64. p. 78. 1343. 303 ) Cod. VII. No. 92. p. 112. 1292. 80 ') Cod. IX. No. 326. p. 396. 1328. No. 336. p. 407. 1328. Cod. VIII. No. 353. p. 430. 1316. 805 ) Cod. III. No. 8. p. 11. 1201. 30G ) Cod. VII. No. 145. p. 165. 1293.
