VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 3. - 216
216 Kod opisa teritorija virovitičkih gradjana od godine 1248. spominje se put „koji vodi u Beluševo" — in Belchev. 287 ) Na spomenutoj ispravi od godine 1481. dolazi kao Beloševac (Belosevvcz), a u popisu crkava od godine 1501. kao Buševac — Bwsowcz. Samo mu ime pokazuje, da je bio posjed generacije Beluša, ali mu za vlasnike po imenu ne znamo. Od Buševca je postao današnji izraz Bušetina. Razlog, što se posjedi Beluša tako slabo spominju, bio je u tome, što su bili sasvim slobodni i što su se nalazili u kontinuitetu tako, da nije bilo drugih zemalja medju njima. Ipak i iz ovih oskudnih vijesti možemo sa sigurnošću zaključiti na onu njihovu rastegnutost, koju smo prije naveli. . ; Za vojvodski smo posjed rekli, da je zapremao istočni dio Gušća. Ali nije bio posvema jedinstven, jer je medju zemljama vojvodskim bilo takodjer zemalja plemenitih ljudi. Take su zemlje nastojali vojvode zamjenom pridobiti za zemlje grada. Godine 1239. zamijenio se vojvoda Koloman za posjed kod Virovitice s Druganom sinom Belote, te ovome u zamjenu za njegovu zemlju kod Virovitice dao posjed u župi garićkoj.* 88 ) Za položaj i opseg zemlje Druganove ne znamo, âli je morala biti oveća, što zaklučujemo iz posjeda, koga je vojvoda dao Druganu. Na vojvodskom je posjedu naselio već vojvoda Koloman godine 1234. goste i dao im znatne slobode. 289 ) Sami su mogli birati sebi starješinu na godinu dana, a vojvoda je sebi zadržao pravo, da ga potvrdi, nitko im nije mogao suditi, nego oni sami, mogli su slobodno raspolagati sa svojim kućama, novcima i stvarima, a bilo im je slobodno i otići, oslobodjeni su bili od povoza („pows") i od banske zalaznine („zalusina"). To je zametak gradu Virovitici. Poslije vojvode Kolomana preuzela je upravu virovitičkoga posjeda kraljica Marija za svoga sina malodobnoga vojvodu Belu. Ona je godine 1248. položaj novih gradjana točnije odredila i doznačila im zemlje. 290 ) Zemlje su išle sve do Drave, pa se iz toga vidi. da su bile prilično velike. Vojvodski je posjed virovitički morao biti osobito zgodno središte za trgovinu, jer su se naskoro naselili „gosti" i na drugom dijelu vojvodskoga posjeda kod sv. Ambrozija. Oni su godine 1269.. zamolili vojvodu Belu, da im dade iste pogodnosti, koje su dobili Virovitičani. Vojvoda im je molbu uslišao i odredio, da mjesto prijašnjih podavanja plaćaju godišnje trideset i četiri marke u banskim dinarima, 29 ) Godine 287 ) Cod. IV ; No. 332. p. 375. 2S8 ) Cod. IV. No. 83. p. 89. 1239. a8 ») Cod. III. No. 367. p. 422. 1234. 29°) Cod. IV. No. 332. p. 3^4. 1248. 291 ) Cod. V; No. 979. p. 616. 1269.
