A muraközi uradalom gazdasága és társadalma a 17-18. században - Zalai gyűjtemény 68. (Zalaegerszeg, 2010)

Bevezető

naime, još nitko nije mogao niti naslutiti da će naslijeđe dvojice velikaša Petra i Nikole za trajanja jedne generacije preći pod upravu komore. Nalazište spisa jed­nako tako ukazuje na to do koje mjere je taj veleposjed povezan s ugarskom, na­pose i srednjoeuropskom općom povijesti, naime značajan njegov dio prelazi u provinienciju komore što je posljedica nesretne političke uloge Zrinskih, a naroči­to Petra Zrinskog. Tijekom istraživanja valjalo je uzeti k znanju: pri čemu su pojedina razgoblja veoma dobro reprezentirana, u drugim vremenskim intervalima trebalo je raču­nati na ozbiljne deficite. U bečkim državnim javnim zbirkama kao i u nizu do­kumenata Urbaria et Concriptiones Mađarskog državnog arhiva - razumije se - prije svega nakon preuzimanja upravljanja veleposjeda sa strane komore 1670. g. pa sve do konca istoga stoljeća, u velikome broju mogu se otkriti procjene imovi­ne i popisi koji su nastali radi upisa založnog prava i donacija. Dolaskom vlaste­linstva u posjed Althana iščezava centralna pozornost koja proizvodi takvu vrstu isprava. Krnji arhiv obitelji Althan sačuvan među spisima obitelji Benyovszky sadrži svega 46 stranica.46 Urbaria et Concriptiones također ne sadrži popise u svezi s razdobljem gospodarenja Althanovih a popis nametnutih poreza čuvan u Arhivu Zaladske županije kreće 1770-tom godinom. U arhivu obitelji Feštetić mogu se, istina, pronaći spisi koji se odnose na razdoblje koje je prethodilo 1795. godini, ali se povijest gospodarenja i posjeda tog razdoblja može istraživati teme­ljem izvornih dokumenata vezanih uz zemaljske popise odnosno one u svezi ure­đivanja vlastelinskih odnosa. Ovi potonji u velikoj su mjeri obrađeni odnosno objavljeni kao radovi Zite Horváth.47 Određivanje vremenskih granica u sadržaju knjige stoga u velikoj su mjeri odredile pogodnosti glede raspoloživih izvora. Budući je digitalizirana verzija popisa iz 1715. godine široj javnosti dostup­na,48 umjesto toga se iz popisa 1720. godine ističu popisi naselja Čakovca, Prelo- ga, Nedelišća, Raskrižja i Legrada. Vrijedilo bi objaviti građu iz državnog popisa 1720. godine, a koji se odnosi na cjelinu vlastelinstva, međutim to bi značilo kom­pletiranje spisa dovoljan za samostalnu jednu knjigu, a što bi premašilo okvire ove knjige. U ovome izdanju nastojale smo predstaviti vrste povijesnih izvora koji se osim relevantnih novosti do danas manje proučenih u području administrativne upra­ve i povijesti imanja odnose na gospodarenje na vlastelinstvima, na život pučan­stva u njima te omogućuju praćenje možebitnih promjena nastalih u sudbini pu­čanstva, životnih okolnosti i odnosa prema vlastelinima. Takvi su izvori u prvome “MOL, P 47. (11. set/29. Nova oznaka: 17. set/30.) Arhiv obitelji Benyovszky / spisi rodbinskih i drugih obitelji: arhiv obitelji Althan, 1719-1856.1-46. p 47 Za vrijeme uređenja vlastelinskih odnosa Međimurje je bio samostalan distrikt Zaladske županije. Horváth Zita 2006/b. “Državni popis poreza iz 1715. godine. 2004. 56

Next

/
Oldalképek
Tartalom