20424. lajstromszámú szabadalom • Tangencziális mérőeszköz az állófatörzsek vastagságának mérésére

Izasao 4 veljace god. 1901. OPIS P 0 VLAS

1 IC E Jöroj 20424. RAZRED X/k. Tangencijalna promjerka za mjerenje debljine stojecih stabala. MIRKO PUK KR. ZUP. SUMARSKI NADZORNIK U ZAGREBU. Dan prijave izuma 9. svibnja 1900. Tangencijalna promjerka ili promjerka bez krakova za tangencijalno mjerenje debljine ili promjera stabla u rázni m visinama do visine deblovine od 10 metara (sa stapom od 5 m., koji se dade rastaviti na 5 dijelova, svaki po 1 m. duzine). Ova promjerka nije nista drugo, nego jednostavni uspravni bridnjak ili ravnalo (A) od 70 cm. duzine, 15 mm. debljine, 50 mm. sirine sa razdijeljenjem. Na jednoj od sirokih poboőnih ploha ravnala (vidi sliku 2. i 6.) izdubljena su od osnovica poőimajuc, u udaljenosti 10 mm. obiju postranih bridova, na 33 cm. duzine, dakle skoro do sredine duzine ravnala dva zlijeba (zl i £2) (slika 6.) tako, da se oba ova zlijeba prama sredini duzine ravnala sastaju na razmak od 4 cm. ili sto je isto, da je u sredini duzine to ravnalo na 4 cm. bez zlijeba. Prerez ovih zlijebova jest trapéz (vidi sliku 7.). U ova dva zlijeba dolaze dva postrana ili krilna takodjer sa razdjelbom providjena ravnalca (RÍ i R2) (sl. 2.) sa istom duzinom, te istim poprijeénim prerezom kano i sami álijebovi, ali ipak tako, da se po zlijebovima dadu pomicati. Glavnim ravnalom (D B) u slici 3. dadu se mjeriti samo stabla od 70 cm., a kad treba mjeriti jaőa stabla od 70 cm., onda nam pomaáu dva spomenuta krilna ravnalca, od kojih se svako dade iz svoga zlijeba izvuci do 30 cm. (doöim 3 cm. od njih ostaje u zlijebu, da ne ispanu) tako, da se sa cijelom spravom, ako su oba krilna ravnalca (Rl i R2) iz glavnoga ravnala (D B) (sl. 2) izvucena, dadu mjeriti joste stabla do 130 cm. debljine. Promjerka nataknuta je pri porabi na stap od 3; a prema potrebi natakovo od 5 ili vi§e metara duzine. Stoga priővrscena je na dolnjoj pobocnoj uzoj plohi, te u sredini duzine glavnoga ravnala zeljezna ili mjedena ploöa (p) (sl. 6. i 8.) sa maticom u sredini, koja prima vijak (g) od stapa (sl. 9.). Da se procijenitelj rabeci promjerku moze na nju postaviti okomce, to se na gornjoj strani u sredini duzine glavnoga ravnala nalazi ziralo (z) (slika 1., 2., 6.) sastojece se od maloga ravnalca iz drveta ili iz mjedi. Ovo je ravnalce priévrsceno na promjerku vijkom (sl) od koga je glava 6 mm. duga, 3 mm. debela. Na drugom kraju ravnalca je opet jedan mali éavlic ili vijak (s2) sa isto takovom glavom kano kod vijka (sl), ali je taj vijak posve kratak tako, da ne prolazi kroz ravnalce. Glave obiju vijaka sluze kao ziralo ili vizirne tocke. Ziralo, kad se ne rabi, lezi na gornjoj uskoj poboőki promjerke, pak je stoga promjerka na mjestu, gdje ono lezi, otesana tako, da gornja ploha