Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)

Luka i grad

Luka i grad

U Rijeci su već 1766. godine planirali sagraditi trgovačku luku. Počelo je nasipa- vanje obale, ali su brodovi i dalje plovili i pristajali na ušću Rječine. Stjepan Palatin bio je onaj koji je 1847. godine počeo graditi luku. Gradnja je sporo napredovala pa se 1868. godine za brodove mogla koristiti samo površina 33 metra široka i 500 metara duga. To su bili gat Adamić, molo Marija Terezija i Lido.

Od 1848. godine brzim se tempom počela razvijati željeznica, Željeznička mreža proširila se i uspjela 1860. godine spojiti Rijeku s Trstom. Tom mrežom Mađarska je bila na dobitku jer se usko povezala s Monarhijom, ali je na drugoj strani izgubila profit od prijevoza koji ostao u Austriji. U doba nacionalnih reformi, mađarski su političari, liberali, u Saboru već 1844. godine inzistirali na gradnji željezničke pruge između Budima i Rijeke.50 Budući da se to sukobljavalo s interesima Beča, jako je kasnila gradnja željeznice kroz Hrvatsku prema Rijeci,51 a što je naškodilo razvitku lokalne industrije i trgovine.52 Do Rijeke željeznica je stigla 1873. godine. To je bilo povoljno ne samo za Mađarsku nego i za Hrvatsku, jer osim što se brže i lakše prevozilo proizvode do mora, mađarski i hrvatski trgovci postizali su veći profit. Naime, željeznica je prolazila od Budimpešte do Zagreba, preko Karlovca do Rijeke.

Andrassyjeva vlada, koja je smatrala Rijeku izlazom na more, poklonila je veliku pažnju modernizaciji trgovačkog pomorstva. Godine 1870. počela je velika gradnja na obali Jadrana. Francuski inženjer Pasqual dobio je od mađarske vlade zaduženje da preispita predračun i plan od 13.120.000 forinta koji je izglasao i prihvatio sabor po Zakonu iz 1871. godine i po XIX. zakonskom članku.53 Državni proračun već je 1870. godine osigurao 107 tisuća forinta za proširenje luke u Rijeci.54 Parlament u Budimpešti, 5. prosinca 1871. godine, prihvatio je proračun za sljedeću godinu iz kojega je trebalo 100.800 forinta potrošiti na lučke radove, na izgradnju svjetionika, nabave bagera i za gradnju nove luke i^van riječke luke”.55 Zbog brzog rasta lučkog prometa izvorni plan morao se promijeniti i proširiti. U Pomorskoj oblasti održan je o tome od 15. do 17. ožujka 1875. godine sastanak kojem je predsjedavao guverner grof Géza Szapáry. Na sastanku su sudjelovali još inženjeri Antal Hajnal i Ivan Elsinger. Tad su konačno doneseni planovi riječke luke.56 Poslije tog sastanka

50 Magyarország gazdaságtörténete a honfoglalástól a 20. század közepéig. 3. átd. kiad. Szerk. Honvári János. Bp., 1998. Aula K. 230.-231. p.

51 Mo. története. 6/1. 566.-567. p.

52 Kenessy Albert: Fiume In. Vasárnapi Újág. 1867. jún. 2. 269.-270. p.; Karaman, Igor: Fiume város gazdasági fejlődése a dualizmus korában In. Századok 1974/1. (dalje: Karaman, 1974.) 194. p.

53 www.1000ev.hu

54 HA-DARI-0046 op. 220-XXXIII-1872, 160-XXXIII-1872.

55 HR-DARI-0046 op. 891-XII-1872.

56 HR-DARI-0046 op. 947-XXXIII-1876.

18