Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)
Uvod
Gradivo Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci (1870.-1918.) Uvod „Po zakonskom propisu od 1868. godine Rijeka je grad i okrug, mali zemljopisni teritorij, koji se na karti nalazj u jugozapadnom dijelu županije Modruško-riječke, između Rječine i granice Istre. Površina muje 19,75 kvadratnih km. Gradje okrenut prema moru s krševitog zaleđa. Maloje to, sivo kamenito mjesto, koje se prostire do oblijnjegplaninskog obronka. Sagrađenoje u podnožju brda, gdje izvire puno izvora. Njegove lijepe palače, na obali kraj mora, sagrađene u talijanskom stilu, luka, skladišta i velike hale zp industriju. Njegova obala je duga 2,5 kilometara. Počinje od ušća Rjeäne (Fiumara), prema Tvornici kemijskih proizvoda na zppadu te Kantridi na putu prema No los kom. Tu na granici nalaz} se kamen, koji označava granicu Himites Regni Hungáriáé. Značajan dio morske obale, uzpbalje, obzidano je čvrstim lukobranima, pristaništima, lučkim nasipima, javnim skladištima i željezničkim rampama. ”8 9 Mađarska vlada, Hrvatska i Rijeka - naročito njegovo stanovništvo — nisu imali zajedničke interese, pa se zato nisu mogli dogovoriti o statusu grada. Zbog demonstracija lokalnih talijanaša vladar kralj Franjo Josip I. postavio je „kraljevskogpovjerenika Edu Cseha na mjesto guvernera a B. Zmajića na mjesto župana.”9 Novi povjerenik je stigao u Rijeku 23. travnja 1870. godine. Situaciju i položaj grada Hrvatsko-ugar- skom nagodbom iz 1868. godine privremeno je regulirao zakonski članak XXX. tc. 66. paragrafa.10 Po tom članku Nagodbe grad Rijeka, luka i kotar odvojeni su od Hrvatske-Slavonije i Dalmacije „kaoposebno tijelo (corpus separatum)pripojeno mađarskoj kruni” (separatum sacrae regni coronae adnexum corpus). Autonomiju Rijeke, zakonodavstvo, političku upravu grada i kotara te vršenje pomorskih poslova obnašao je guverner imenovan od kralja na prijedlog ugarskog ministra predsjednika.11 Riječki gubernij je neposredno trebao biti potčinjen zajedničkoj Ugarskoj-hrvatskoj 8 Austro-Ugarska monarhija u slici i u spisima. CD (dalje: O-MM) 9 Isto 10 Magyar Törvénytár 1836.-1868. Bp., 1896. Franklin Társ. (dalje: Zakonik) 431. p. 11 Kozári Mónika: A dualista rendszer (1867. 1918.) Bp., 2005. Pannonica K. (Modern magyar politikai rendszer) (dalje: Kozari, 2005.) 52.-53. p. 11
