Szita László: Somogy megyei nemzetiségek településtörténete a XVIII-XIX. században - Somogyi Almanach 52. (Kaposvár, 1993)

Resume

RESUME Povijest naselja etnickih skupina zupanije Somoâ u XVIII—XIX. stoljecu Predmet ovog rada je doneljenje i naseljavanje Hrvata, Slovaka, Slovenaca, Nijemaca u zupaniju Somod od preatanka turske okupacije do sredine XIX. Stoljeca. Ova lema zasluzuje pozornost i stoga, àto ni pojedinacni ni sumarni radovi do sada nisu istrazivali povijest narodnoisti u ovoj regiji. Stanovnistvo zupanije Somod bilo je pretezno madarsko, ali u XVIII. stoljecu dolaze razne nemadarske etnicke skupina u trecinu naselja, a prema nasim istrazivanjima koje smo provodili do sredine XIX. stoljeca stanovnistvo Hrvata, Bosnjaka, Bunjevaca, Slovenaca. Sokaca, Slovaka i Nijemaca irazvijalo se lako brojcano, kao u gospodarskoj moci i kulturi. Doslo je da mnogostrukih povezivanja sa madarskim stanovnistvom i medusobno su utjecali jedni na druge u svakom podrucju. Povijest zupanije Somod je povijest te slavonske i njemaeke populacije. Te razne nacionalosti nisu sacinjavola voce medusobno povezane ojeline u zupaniji Somod. Ali manje-vise udaljena jedna od drugih ta naselja ko ja su se ukljestila u madarsku strukturu naselja, bila su medusobno povezana na gospodarskom i kulturnom planu. Moguce je iskazati medunacionalne veze juznoslavenskih etnickih skupina sa Slavonijom, Medumurjem i drugim regijama Hrvatske, odakle su dolazili. Jedan dio somodskih Nijemaca stigao je neposredno iz Hessena. Srednje Bavarske, svapsko-franackih krajeva. Vecina njih su, medutim. sekundarni useljenici iz njemackih sela zupanije Tolna. Manji dio ih jo doselio u svoju novu domovinu, u Somod, iz Baranje is Vesprema. U istrazivanom razdoblju migracije su stalne pojave tokom kojih se stanovnistvo mnogostruko izmi jenilo, ali je znacajan broj i onih naselja u kojima stanovnistvo pojedinih narodna mozemo smatrati kontinuiranim od kraja XVII. stoljeca. Pucanstvo slovackih naselja dolazi sa. Felvideka (danas Slovacka Republika). Slovenci prvenstveno iz Medimurja. Te etnicke skupine u istrazivanom razdoblju su bile manjine, broj dusa je kod Slovaka najmanji, kod kojih je zbog velikog pritiska najbrze djelovala asimillacija. Juznoslavonoko etnicke ekupine na jugu i jugozapadu Somoda su se ojacale i ekonomski se razvijale. U mikrosredinama istocnog Somoda, koji granici sa zupanijom Tolnom, u Zelicu, njemacka naselja pokazuju znacajan okonomski razvoj i pomocu svojih posebnih kriterija vrednovanja. kao i kroz medusobno izgradenim gospodarskim i kulturnim vezama, u XIX. stoljecu takoder se poveéavaju. Malobrojna strucna literatura nije uspejla rascistiti pitanje useljavanja