Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.
Ülésnapok - 1906-182
62 182. országos ülés 1907 június 22-én, szombaton. Nagy nama je u svom govoru rekao, da mi tu knjigu kod sebe uvjek u dzepu imamo. Jest, mi ju imamo u dzeptu, ali ju vise nosimo u srcu, kője cvili i place, kad vidi, kako nam simne nepravde saveznici nasi ciniri mogu. Ali kako rekoh, necu tóga nabrajati, nego prelazim na samu zakonsku osnovu, da vam pokazen, kako ta zakonska osnova jos vece velike nepravde na nasa hrvatskom narodu. Gospodo moja i zastupnici slavnoga madjarskoga naroda! Zeljeznice su vam najljepsi izum prakticnoga duha ljudskoga, i taj su izum sve drzave i svi prosvjetjeni narodi Europe kao i ostalih kontinemata svijeta s veseljem pozdravili i primili. Néma drzave prosvijetljene, koja nije kod sebe zeljeznica uvela, i koja nije zeljeznice posebnom brigom i paznjom te poseb nom troskovima nastojala da kod sebe izgradi, i svu je brigu postavljala na to, da se sto vise zeljeznickih mreza po clrzavi rasprede. Gospodo moja! gdje god su te zeljeznice bile uvedene, donosile su narodu blagoslov, promet se je u velike podizao te blagostanje svuda raslo i od zeljeznica je zavrijeme mira i za vrijeme ráta bilo golemib probitaka. Svuda su zeljeznice donosile blagoslov-samo u Hrvatskoj one su na zalost predmetom svakidanjeg proklinjanja i psovanja? A zasto za to, jer su te zeljeznice u Hrvatskoj sredstvo pomadjarivanja i otudivnaja naroda domacega, a uselivanja tudjega naroda. Gospodo to je velika nepravda, a da tu nepravdu malo zornije osjetite barem donekle, predsavite si gospodo za crs, da smo mi vama ucinili o no, sto ste vi ucinili nama. Pomislite, da smo mi Hrvati, vasi saveznici, i vama na svim vasim prugama u Magjarskoj pocam od Dombóvára pa do Pesté kao i na svim ostalim linijama manetnuli hrvatski jezik kao sluzbeni, poslali vam namjesvenike, koji neznadu nego hrvatski, tako da vas civjek nebi mogao da se sporazumi snjima kad bi htio da kartu kupi. Sto biste vi na to rekli? Pomisüte zatim, da smo vam mi kod svaké vedé stanice osnovali hrvatske skole, u kője da ide mnozina nase djecé, koja se posebnim vlakovima iz razlicitih daljina u te krajeve voze zatim da su imena stanica sva pohrvacena itd.recite, sro bi vi na to kazali ? Bili vi to mogli podmasati bez obzira na zakón, nego samo na temelju onoga sto vam srce i dúsa vasa kaze? Bili vam to bilo pravo? Bili vama to drago bilo? Kad bi stranci putovali kroz Madzarsku i vidjeli same hrvatske cinovnike i sve sama hrvatska imena i kad bi slusali, kako se hrvatski po Madzarskoj vice, kad bi vidjeli, da su se podigle svuda hrvatske skole, sto bi ti putnici, ti stranci Englezi, Francezi i. t. d. misleli o vama? Mislili bi o vama da smomi Hrvati Magjare podjarmili i de je Magjarska hrvatska provincija. Dobrovics Milán: Hát hogyha Horvátországban magyarok beszélnének ? Mit szólnának ahhoz! Elnök (csenget): Csendet kérek. Novoselo Mato : Mislio bi, da smo Hrvati Madzare podjarmili. Tolika bi nepravda bila, da bi vanjski svijet o vama krivo mnijenje imao, a to sve zbog nepravde, koju bi mi vama nanieli. Mislio bi, daje Madzarska postala hrvatska provincija. Tóga vi ne bi trpjeli kao Madzari, nego bi se svi digli na noge junacke, podigli biste kuku i motiku i protjerali nas iz Madzarske. Kuku i motiku podigli bi i kazali, neka bude kraj takovomu saveznistvu s Horvatskom, koja na nama takove napravde cini. (Zaj.) Molim gospodine zastupnice nemojte me prekidati. Egy hang: Cujmo! Novoselo Mato : Ovo, moja gospodo, sto sam ja spomenuo i sto sam rekao, da bi vi, kod vasé kuce i u vasoj domovini odsudili, u nasoj domovini evo vidite gospodo zastupnici, to vi nama cinite. I to ja ne trebam ovdje pred visokom kucom na sitoko dokazivati. Otidjite jedamput kojom zgodom i prilikom, pa se provezite kroz Hrvatsku pocam od Osijeka pak do Zagreba i do Rijeke, od Zemuna do Vinkovaca i. t. d. svim ostalim prugama, pa ce te vidjeti, sto ceté sve náci na zeljeznicama, vidjet ceté same Madzare, konduktere, koji neznaju hrvatskoga jezika. Pitajte vlakovodje i jDredstojnike postája stogod hrvatski, ne zna odgovoriti. Trazite putne karte neznaju izdati ih niti cijene naznaciti. Trazite naputke glede ovoga ili onoga, namjestenici Madzari mjesto da rastumace narodu sto od njih trazi oni se srdito i bahato ponasaju kao gospodujuéi elemenat. Kad covjek putuje od mjesta do mjesta i vidi madzarske skole puné djece ne samo od madzarskih cinovnika koji se nalaze tamo, nego i od hrvatskih roditelja primamljuju se djeca, gospodo moja, kad covjek vidi tu zeljeznicu u Hrvatskoj i kad udje u nju i putuje kroz Hrvatsku, onda videci sve to od stida ne zna kako da sjedi, jer cuje i vidi, kako se njegov jezik zapostavlja i kako se izvraca. Iz Koprivnice nacinila se Kaproncza iz Krizevaca Körös! Stranci kad putuju i kad vide Madzare i madzarske skole, kad vide kako se samo madzarski proziva i govori, kad vide madzarske natpise, misle da se ne nalaze u Hrvatskoj nego da se nalaze u jednoj provinciji, koja je podjarmljena. Ovo je jedna velika nepravda od saveznika Madzara Hrvatima ucinjena tako da pod nebem vece nepravde se ne moze pomisliti, jer ona na taj nácin oduzima nama ne samo u zemlji nasoj, nego i pred samim stranim svijetom karakter posebnoga naroda, koji ima svoj teritorij, koji je svoj politicki narod i koji ima svoj hrvatski jezik. Ali gospodo moja, da predjemo na samu ovu zakonsku osnovu, koja je u nskoj svezi s
