Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-190

190. országos ülés 1907 Julius 3-án, szerdán. 397 zakona. Ja predpostavljam slueaj, da ce i kruna mimo ici svoju duznost, da ce i ona ignorovati temeljni drzavni zakón, te potvrditi ovaj lex­Kossuth, ali ni u tom slucaju, visoki sabore, mi nismo izcrpili sva sredstva, koja nama stoje na razpolaganju protiv tóga zakón a. Elnök (csenget) : Figyelmeztetem a képviselő urat, hogy a koronát nem szabad a vitába bele­vonni. Pribičevič Svefozar: Ni u tom slucaju mi nismo iscvpiü izvore, iz kojih crpemo snagu za nasu obranu, jer öe hrvatski sabor u tom slucaju uciniti svoju duznost. Hrvatski ce sabor nulificirati zakón, koji je ovdje na ovakov nácin donesen, a zato imamo rise precedensa u hrvat­skom zakonodavstvu. Buza Barna: Belgrádról beszéljen! (Foly­tonos zaj. Elnök csenget.) Pribičevič Svetozar: Ja se vrlo cudim primjetbi s ove strane, jer su gospoda vrlo rado putovala u Beograd. (Nagy taps a jobbközépen.) Surmin Gjuro: Tamo ste bili s barjacima. Popovic Dusán: Ja sam se ljubio sa Szmrecsány u Beogradu. Cijelu noé smo zajedno lumpali. (Derültség a jobbhoz épen.) Pribičevič Svetozar: Ja kazem, visoki sabore, da ce hrvatski sabor u slucaju, ako ova zakonska osnova, kako je predlozena po ministru trgovine Kossutha postane zakonom, uciniti upotrebu od svoga prava i nulificirati taj zakón. (Helyes­lés a jobbközépen.) Kad sam to izjavio, ja sam ujedno nago­vjestio, da se jutanje o uredjenju nasih medju­sobnih odnosaja nece vise bazirati na drzavnom zakonu, koji je vazio go sada i koji je uredjivao drzavno-pravno odnozaj izmedju Ugarske i Hrvat­ske. Ako se ovaj, postovani sabor, doticno za­jedniőki sabor, stavi na stanoviste, da se nagod­beni zakón moze jednostrano mienjati, ako taj nagodbeni zakón ne nailazi kod zajednickog sa­bora ni na kakov respekt, onda taj zakón nece vezati ni nas, nece vezati ni hrvatski sabor, onda taj nagodbeni zakón nece vezati ni kralje­vinu Hrvatsku, onda ce, i Hrvatska zviznuti na taj nagodbeni zakón. (Éljen! Helyeslés és taps a jobbközépen.) Visoki sabore! Kao Srbin iz Hrvatske izjav­Ijujem, da za ovakovo razpolozenje, za ovakovo s hvatenje, imade i u srbskom narodu kralje­vine Hrvatske dovoljno uvjeta, te sam uvjeren, da ce doci i do izrazaja stanoviste, kője sam sada izkazao sasma ozbiljno i sasma promisljeno. Jer kad se zeljeznickom pragmatikom mimo ustanova nagodbenog zakona, protiv tih usta­nova samovoljno i jednostrano mienja temeljni zakón, mnienja ugovor koji nam je zajamcen svetoscu kraljeve rieöi, onda se sa strane hrvat­skog i srbskog naroda iz kraljevine Hrvatske nece voditi borba samo na podlozi jezicnog pitanja, nego ce ta borba oci i dalje. TJ tom slucaju hrvatski i srbski narod kraljevine Hrvat­ske nabaciti ce pitanje, kője prirodno izlazi iz pitanja, kője se ovdje hoce da riesava, na baciti ce jhtanje o reviziji nagodbenog zakona, koji je ovakovim povrijedama uzdrman, i po­nisten. Ja znam visoki sabore, da u tom slucaju nastupaju ne dogledni zapletaji i trzavice izme­dju dvije kraljevine, kője su htjele zivjeti zaje­dnickim zivotom, kője su htjele, da se medju­sobno podpomazu i stvaraju uslove, za svoj obstanak i razvitak. Ja to znam, ali mi se ni trzavica ni zapletaja ne bojimo, jer u nasem narodu zivi jaka snaga za obranu narodnog zica, a u nama cvrsto uvjerenje, da branimo pravednu i svetu stvar, za koju ste vi lomili klupe u ovoj sabornici i atakirali na predsjed­nicku tribinu. (Tako je!) Visoki sabore! Mozda ce se odglasati danas ili sutra nova zakonska osnova, koju je pred­lozio g. ministar trgovine, mozda ce to danas ili sutra biti svrsena stvar. Mi smo ipák, mi zastupnici kraljevine Hrvatske, mirne duse, jer smo svoju duznost ucinili, jer smo sa svoje strane uj^otrebili sva sredstva, koja nam stoje na razpolaganje, da zapriecimo donasanje zakona, kojim se vrijedja temeljni drzavni zakón. A u svijesti o pravdi, koja na nasoj strani, u svijesti o duznosti, koju smo ucinili, mi cemo mirne duse otici i svojim kucama, da prikvatimo onu borbu, koju ste nam nametnuli. Postovani sabor neka bude uvjeren, da cemo mi tu borbu onako odlucno voditi, kako smo odlucno htjeli da ucvrstimo prijateljske veze izmedju nasih kral­jevina i da ce nametnuti komesar kraljevini Hrvatskoj otici iz Hrvatske prije, nego li je to ovaj sabor i mislio. (Nagy taps a jobbközépen.) Taj komesar, koji je dosao .... Elnök (csenget): Figyelmeztetem a kép­viselő urat, hogy izgató beszédektől tartózkodni és szigorúan a tárgyhoz szólni sziveskedjék. Különben ez másodszori figyelmeztetésem. (He­lyeslés.) Pribičevič Svetozar: Ja govorim samo o predlogu g. ministra Kossutha. (Nagy zaj. Elnök csenget.) Visoki sabore! Ja se ohazirem na izjavu, koja je pala s te strane, na izjavu, kojim se reklo, da je pitanje zeljeznicke pragmatike, da je pitanje uredjenja jezicnog pitanja na zeljez­nicama u Hrvatskoj fait accomjüi. Ja na to odgovaram sa svoje strane svojih drugova, da tu jos néma fait accomplia, da to jos nije gotova, svrsena stvar, jer pored svega, sto se svase strane cini, pored sankcije, koja ce se eventuolnodati zakonu, doci ce sa strane kra­ljevine Hrvatske one retorsione mjere, kvje su u óvom slucaju sasvim opravdane i namjestu. (Helyeslés a jobbközépen.) Kmety Károly: Nem hiszi ezt el senki! Pribičevič Svetozar: Visoki sabore! Raz­lozivsi ovako svoje stanoviste prenia predlogu

Next

/
Oldalképek
Tartalom