Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-188

188. országos ülés 1907 Julius 1-én, hétfőn, 283 ne mozemo prihvatiti, jer je neobicno u nasem zakonüdavstvu, da se u opce svaki naslov izbrise. Prijatelj Penjic je to u drugoj varijaciji takodjer razlozio, ali ipák predlozio naslov, nu ni s njime ne mogu da se slozim, pa nekako dolazim u eudan polozaj, da nisam sloZan sa svojim drugovima, te se nekako moram da pitam, kako cu se tek kasnije moci s njima da slozim, kad se vec kod samoga naslova razilazimo ? A meni je vrlo zao, sto nisam u skladu se svojim drugovima, a naposé sa prijateljem Lorkovicem. Ja drzim, da njegov predlog, kao ni ono, ssto su osteli moji drugovi predlozili, ne moze náci uvazenja, pa cu za to ostati kod tóga predloga, da se prikvati naslov, kako ga ja predlazem. Ono, sto je jjrijatelj Mazuranic trazio, da bude naslov osnove, t. j. da se ona zove »pragmatika«, nije umjesno, ja mislim, da je to samo varijacija rijeci »zakon«, koju rijec predlaze odbor, pa drzim da sam bareni ja nevezan za pribvat takovog naslova, jer njime nije nista drugo receno, nego ono, sto predlaze odbor. Predlog, koji je stavio zastupnik prijatelj Zagorac, posao je malo dalje, jer boce da napomene, koga se podrucja ovaj zakón tice, te spominje podrucje krune Sv. Stjepana. Ja mislim, da je bolje űzeti mjesto tóga tekstuaciju, koja najbolje odgovara zakonu, drzavnom pravu, a to sam najbolje ucinio sa svojim predlogom ja, koji sem se strogo drzao nagodbe. Prema tomu ja razlaganje prijatelja Zagorca mogu da prihvatim, ali ne tekstiranje njegovo. Isto moram da izjavim i za predloge ostalih drugova, g. Lukinica i Ljube Babica, a ponajpace za onaj prijatelja Babica, koji mi se cini najlosiji. Ja ne nalazim, da se ovokabo pitanje moze rijeSiti, kako misli on jer mi moramo naprije stvarno da naslov opredijelimo, a tek onda mozemo nastojati i oko tóga, da bude knjizevno tocan i du ga poljej)samo. Postovani sabore! Ja sam na ovakov nácin obrazlozio svoj predlog, te sam pripravan da sada svoje razlaganje dovrsim, Imám samo izjaviti, da ce mi biti vrlo drago, ako sabor primi naslov, kako sam ga ja predlozio, a taj naslov ima orema mom predlogu da glasi ovako. (Olvassa): » Predlazem, da se naslov Zakonska osnova o uredjenju zeljeznicke sluzbe kako je po odboru predlozen, u cjelosti brise, i mjesto njega stavi növi naslov ovako: »Zakón o uredjenju sluzbovnib odnosaja namjestenika drzavnih zeljeznica, cinecib privatno poduzece drzavne zajednice sklopljene zakonskim clankom I. odnosno XXX. od g. 1868.« Elnök : Szólásra következik ? Hammersberg László jegyző: Vinkovics Tivadar! Vinkovic Bozo: Visoki sabore! Ja sam kod njekih zakonskib osnova, kője su podnesene bile u óvom vrlo prostovanom domu, vec opazio jednu veliku äurbu, i ja bi rekao, da bas toj zurbi, u kojoj se podnose, imamo pripisati ne samo u formálnom, nego i u materijalnom pogledu gdje koju vrlo vaznu i odlucnu manu, da imamo pripisati brzini, kojom se zakonske osnove stvaraju i u ovo visoko tijelo donose, gdjekoju pogriesku. Toj okolnosti, toj brzini stvaranja imade se valjda pripisati i to, da zakonska osnova, koja lezi na stolu ovoga visokoga tijela, ne samo svojim temeljnim principom, ne samo u pogledu drzavno pravnom, nego i u jjogledu formálnom, vec od prvoga redka nosi na sebi manu, a taj prvi redak je naslov te zakonske osnove, nosi na sebi sve biljege i s time skopcane posljedice ove velike brzine, kojom se zakonske osnove u zadnje vrieme pred ovo visoko tijelo iznose. Visoki sabore! Pekao sam, da vec kod prvoga redka ove zakonske osnove t. j. kod naslova nailazimo na formalnu i materijalnu pogriesku. Meni je vrlo zao, da se ova rasprava toliko oteze, no meni je ova zakonska osnova, koja lezi na stolu ove visoke kuce, tim vaznija, jer ona zadire ne samo u socijalne prilike, nego i u familijarne prilike namjestenika, kako su to tecajem generalne debate dokazali moji drugovi, ona zadire dapace i u drzavo pravna pitanja, to je naslov ove osnove vrlo vazan, kao sto je i cijela osnova vlo vazna. Svaki naslov zakona od velike je vaznosti ne samo radi tiga, sto s njime ima da izrazi sadrzaj zakona, nego i radi tóga, Sto se svaki zakón mora da popularizira. Poznavanje zakona mora da prodre u siroke slojeve naroda, a prodrt ce ne samo znanje o zakóm nego i poznavanje zakona u narod, cim bude naslov jasniji sirim masama i cini bude sadrzavao vise bitnib oznaka samoga sadrzaja zakona. Nije stoga cudo, da su zakonodavci na sam naslov uvijek podavali veliku vaznost, nije niti to cudo, da se i danas jos mnogi rimski zakoni i mnoge rimske papinske bule poznaju lib po samom naslovu. Dobro je moj prijatelj i drug g. Ljubo Babic rekao, da je naslov isto tako odlucan kod zakonodavca, kao sto i kod romána, te je dobro naglasio, kako se vec iz samoga naslova, koji se uzakonjuje, mora vidjeti, sto se time hoce da oznaci. Visoki sabore! Kad sam naglasio vaznost samoga naslova kod svaké zakonske osnove, onda moram naglasiti, da se sa naslovom, kako ga je predlozio vrlo postovani odbor, najme sa naslovom: »Zakonska osnova o uredjenju zeljeznicke sluzbe« ne mogu nikako zadovoljiti. Visoki sabore! Naslov jednog zakona moze biti ili vrlo obsuran, da se u njem sto vise sadrzine samoga zakona izcrpe tako, da vec saruim naslovom je prilicno receno, sto je u zakonu sadrzano, ili moze biti vrlo lakidaran, da sam malo rieci isto oznaci, da pace ima i slucajeva, 36*