Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-181

181. országos ülés 1907 június 21-én, pénteken. 15 razuma, do nikakova suglasja. (Helyeslés a jobbközépen.) Nas vode nazori demokraticki, mi smo ljudi potekli iz naroda, mi nemamo oslona nigdje nego sanio u narodu. (Helyeslés.) Kao takove narocito kao ljude dernokraticne nas u drzavo-pravnim pitanjima ne vode nikakovi zastarili nazori, nikakove sovinisticke teznje i aluzije, §to ih mogu imati stranke ne demokraticke. Sada, kad sam pregledao zajedno sa svojim drugovima tu zakonsku osnovu sa socialne strane, sada, kad sam razabrao duh te osnove, sada se ne mogu cuditi, za sto se i u drzavno pravnim pitanjima, zasto se i u politickim pitanjima ne mozete sloziti. Ja sada uvidjam i dolazim do uvjerenja, da su vasi nazori, da je citav pravac vasega misljenja, da je vas pogled na odnosaje medjunarodne protivan onakvom rijesenju naseg pitanja, kako ga zamisljamo mi, Narocito je mene u tora uvjerio gospodin zastupnik Kovács, koji pripada medju naprednije elemen te nezavisne stranke, pa k:d on kao takav, kao covjek nesto naprcdniji, moze bitiv takav reakcionarac, onda je jasno, da izmedju nas i vas ne moze doci do sporazuma ni u kakvom narodnom pitanju i pitanju drzavo pravnom, kője se tice Ugarske i Hrvatske. (Helyeslés a jobbközépen.) Visoki sabore! Koncesije, kője su nama bile ponudjene, prije nego li je ova zakonska osnova dosla na stol ove visoke kuce, koncesije, kője su poslije tóga dodavane onim prvim koncesijama, i na posljetku sadasnje koncesije, kője natn se nude za napustanje nasega stanovista u óvom pitanju, nijesu takove prirode, da bi nas mogle zadovoljiti. Mi ne mozemo biti zadovoljevi ni u kojem drugom slucaju, nego samo u tom, ako se uvazi zakonita baza, na kojoj stojimo. Nikakova druga kombinacija ne moze nas odvratiti od zapocete afecije. Posto se zakonskom osnovom o zeljeznickoj pragmatici rijesava pitanje jezicno na zeljeznicama u kraljevinima Hrvatskoj Slavoniji i Dalmaciji pored svega negiranja gospodina drzavnog tajnika Szterényia. to mi moramo odmah sada zauzeti protiv tóga stanoviste, kője ce i u buducnosti biti mjerodavno za zastupnike kraljevina Hrvatske Slavonijo i Dalmacije. (Helyeslés a jobbközépen). To jdtanje jezicno nije onako sicusno, onako neznatno, kako se s neke strane ove visoke kuce zamislja. To je jezicno, pitanje za nas, za jednu naprednu, za jednu mladu demokraciju jedno od najvaznijih pitanja narodnog zivota i razvitka, jer to pitanje nije za nas pitanje samo nacionalne individualnosti. vec je to pitanje za nas i socialno u toliko, u koliko se u pitanju samoga hljeba, u pitanju namjestenja kod zeljeznicke sluzbe osini onib, koji znadu madzarski iskljucuju svi drugi kompetenti. (Helyeslés és taps a jobbközépen.) Kad bi sme danas drugo kakvo stanovista zauzeli u óvom jezicnom pitanju, sto bi se moglo dogoditi? Moglo bi se dogoditi i to, da bi ovaj visoki sabor — ukoliko je sastavijen od niadzara — uzeo to popustanje kao nesto sasvim razumljivo. kao nesto sasvim jjrirodno, kao nesto sasvim zakonito. kao nesto, sto nije drugcije moglo ni da bude, a zatim bi to popustanje sluzilo kao putokaz za buduce odnosaje madzara prema nama, kao diktat, kako se u buduce imadu Madzari vladati u narodnosnim i politickim odnosajima prema Hrvatskoj. Kad su ovdje u ovim klupama sjedili zastupnici bivse narodne stranke u Hrvatskoj, one stranke, koja je slusala svaku zapovijest, koja je dolazila iz Budiinpeste, ali koja je stala za vrat Madzarima onim momentom, kad su ati Madzari bili u nejjrelici, (Helyeslés a jobbközépen.) kad su ti zastupnici sjedili u ovim klupama, onda je ova, strana izgledala kao neko njemo grobljo, pa su Madzare naucili na to, da u Hrvatskoj rnogu provesti sve, sto lioce. Da su zastupnici bivse narodne stranke s ovoga smjesta u svakom pitanju spornom zastupali stanoviste kraljevine Hrvatske, da su mu davali izrazaja, da su povlacili konsekvencije iz neprimanja njihovog stanovista, danas bi nas polozaj u óvom visokom saboru bio mnogo laksi. Zato i u interesu dobrili odnosaja izmedju kraljevine Ugarske i kraljevine Hrvatske mi moramo zauzeti ovo zakonsko stanoviste. I vi ceté sada prvi pata naici na jedan veliki i ozbiljni otjior sa strane kraljevine Hrvatske, na jedan odlucni sukob, ceté se uvjeriti, da ni ta Hrvatska nije nikakva kolonialna zemalja madzarska, kojom se moze vladati po volji. Vi ceté vidjeti, da iz kraljevine Hrvatske izbija odusevljenje za narodna prava i brabrost za borbu, vi ceté se uvjerit, da je i ta Hrvatska nekakva kolicina, nekakav broj u jednacini madzarsko-hrvatske politike. Kad se o tom uvjerite, onda ce u buduce vas postupak proma kraljevini Hrvatskoj biti drugaciji najmanje takav, da ce se temeljiti na samom zakonu. Vec u interesu Ugarske i Hrvatske i dobrih njihovib odnosaja moraju zastupnici kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s ovoga mjesta, ovakovim nacinom, ovakovom taktikom davati izrazaja nezadovoljstvu s predlozenom zakonskom osnovom. Prije nego zavrsim, visoki sabor ce mi dopustit, da se osvrnem na jos jednu izjavu gospodina zastupnika Kovácsa. G-ospodin zastupnik Kovács kazao je, cini mi se, u koliko sam razumio, da je i njemu krivo, sto je doälo do ovoga nesklada izmedju kraljevine Ugarske i kraljevine Hrvatske. I on u tom nazire kao i citav sabor nekakovu nesrecu pobudnce nase odnosaju izmedju kraljevine Ugerske i kraljevine Hrvatske. Narocito se boji gospodin Kovács, da ce ova nasa borba, da ce ova velika borba, koja ce se izroditi na jezicnom pitanju koristiti samo