Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.
Ülésnapok - 1906-181
181. országos ülés 1907 június 2l-én, pénteken. 13 ako vi bocete s nasega teritorija suzbiti nas jezik i nametnuti nam svoj, onda badava govorite, kako nemate tendencije, da nas magjarizirate, onda badava govorite o prijateljstvu svojem, onda badava bocete da nas obmanetetim, sto izmisljate sofizme, mi onda znamo skim imamo posla, i znamo kako cemo svama obracunati. (Tahó je!) Visoki sabore! Ima jos jedan prigovor, áto ga je spomenuo g. profesor Nagy, a ja se ne cudim, sto ga je on spomenuo. Taj je prigovor u razlozima strategickim. Ponavljam, da se ne cudim, sto je g. Nagy stavio ovaj prigovor, jer on je bio clan bivse magjarske liberalne stranke, koja je imala vrlo dobár sluh za ovakove krigsministerske razloge. Ali ako se ne cudim, sto je taj razlog u interesu razvitka monarbije iznio g. Nagy, cudim se postovanoj neodvisnoj stranci, koja je na takovu argumentaciju bivseg drzavnog tajnika i clana bivse liberalne pljeskala. Ja inislim, da za vas, za magjarsku neodvisnu stranku ovu razlozi, koji odgovaraju strategickim planovima monarbije, ne mogu imatu nikakve vaznosti. Za vas, za magjarsku ncodvisnu stranku mogu imati vaznosti samo oni razlozi, koji se obaziru na vasé narodne interese, iz kojib morate iskljuciti sve, sto je protiv vas. Strateski pak razlozi koji Nagy trazi ne ce biti u interesu niti magjarskog naroda niti postovane neodvisne stranke, a niti u interesu naseg naroda, niti brvatsko-srbske koalicije nego samo u interesu jedinstva monarbije, protiv kojem je neodvisna stranka vodila borbu na zivot i smrt. (Halljuk.) Visoki sabore! Ipák mi je vrlo drago, i to ovdje naglasujem, sto ste odlueili, da ucestvujete u ovoj debati. Jucer smo culi gospodina drzavnog tajnika, danas gosjjodina zastupnika Kovácsa, a sutra cema moáda jos koga Suti, pa ce biti lijepo, da se onim razlozima, kője smo iznijeli, priklope i oniproturazlozi, koji su pali sa.strane madzarskib drugova. Tako ce citava nasajavnost, ilirvatska i srpska i madzarska biti dobro informirana u óvom pitanju, i to ce, ako ne vec sada, a ono svakako u buduenosti posluziti razumjevanju izmedju nas i. isgladjenju aasih medjusobnili opreka. Ali vrlo mi je zao to, sto iz stib govora crpim uvjerenje, da izmedju Madzara i nas ovdje zastupnika ne ruoze biti sporazuma. Meni je cao, sto moram na óvom mjestu konstatovati, da se opaza tendencija u govorima s one strane, da se ide. (Egy hang: Zalostno') Kad sam slusao gospodina zastupnika Kovácsa, ja sam bio u uzbudjenju zbog tóga, sto sam vidio, da onako, kako je gospodin Kovács govorio o brvatskom jntanju, kako je interpretirao nas temeljni zakón, nijedan clan bivse liberalne stranke nije ovdje govorio. Pa kad sam ja to morao konstatovati, a s druge strane znam, da danái u ugarskom javnom mnijenju i u ovoj visokoj kuci vlada stranka nezavisna, onda moram sa zelnjom gledati u buduenost. Jer ako tendencija, koju je izvolio naglasiti gospydm zastujjnik Kovács, a dao jaj je izraza i gospodin drzavni tajnik, ako ta tendencija predstavlja raspolozenje svib vas onda izmedju nas i vas néma sporazuma. (Talco je!) Ja mislim, da bi bilo potrebno, da se o tom pitanju izjave prvi predstavnici madzarskib stranaka, kője su zastupane u óvom visokom saboru. Javnost bi danas trebala da znade, kako o tom misle korifeji i madzarske neovisne i madzarske ustavne T madzarske jaucke stranke, jer moze biti ipák ono sto je rekao gospodin Kovács, sto se culo ovdje u interupcijama i sto pise vasa stampa, moze bit da to ipák nije pravo vasé stanoviste i mislenje. Ako pak vi mislite, da o tom nije potrebno govoriti, ako mislite da na s treba pustiti, da se na neki nácin ovdje izgovorimo, a vi da nestrjdivo cekate, kada ceté poci kuci na rucák, onda doista namjeravate silóm rijesiti stvar, a o tom slucaju néma mosta, koji bi nas doveo jedan do drugoga i omogucio nam, da prijedjemo jaz. Vidite, postovani gospodin zastupnik Kovács posao je danas tako daleko, te je rekao, da nagoda samo u §. 56. ustanovljuje mjerodavnost lírvatskog ili srpskog jezika u Hrvatskoj, a §. 57. da se néma smatrati onako kako mi to hocemo. Gospodin zastupnik Kovács kazao je, da §. 57. nagode no ustanovljuje sluzbeni jezik za zajednice urede na teritoriju kraljevine Hrvatske i Slavonije, nego samo ordredjuje. da cinovnici kod zajednickih oblasti u Hrvatskoj i Slavoniji imadu znati hrvatski ili srbski jezik i imadu tim jezikom opciti s opcinstvom i sa autonomnim oblastima kraljevine Hrvatske. Pogledajte gospodo, kamo je vec dasao gospodin zastupnik Kovács. On véli, da prema §. 57. nagode sa svima granama zajednicke drzavne uprave na teritoriju kraljcvina Hrvatske i Slavonije imade madzarski jezik da vlada u unutarnjem saobracaju, u internom uredovanju. Sto vise, rekao je gospodin zastupnik Kovács, da je to vladanje madzarskog jezika u internom uredovanju kodíiicirono §. 57. nagode. Vrbanič Franjo : Neka si on procita zapisnike kraljevinskih odbora. Babic Ljuba: Zakón je jasan, neka si ga dobro jjrocita. Sad makar vidiino kako misli. . Pribičevič Svetozar: Kada gospodin zastupnik Kovács véli, da prema §. 57. nagode néma mjesta u internoj sluzbi zajednickib ureda hrvatskomu ili srbskom jeziku nego inadzarkomu na teritoriju kraljevina Hrvatske i Slavonije, onda je on tim otkrio i one prave planove, koji su vodili sastavljaci ove osnove o zeljeznickoj pragmatici. Jer meni izgleda, da je tendincija ovik politicara, da koncediraju Hrvatskoj drzavopravni polozaj kao neki privilegij autonomni, a
