Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-179
464 179. országos ülés I9ü7 június ití-én, szerdán. Moji drugovi predgovornici e naglasivali su, koliko vrelo sikane i osvete moze ta ustanova da bude, pa kako ce se jednom covjeku po óvom paragrafu ni krivom ni duznom moci nanositi teska nepravda i materijalna steta. ü interesu sluzbe moze se po óvom paragrafu svaké godíne cinovnika premjesiti, a jer je pojam »interes sluzbe« vrlo elastican to se i dozvoljava nadcinjenjomu, da podcinjenoga izvrgava najvecim neprilikama i selitbenim trosltovima ostecuje u njegovoj imovini. Visoki sabore! Po § 17 ove zítk. osnove duzan je namjestenik u sluöaju nagomilanja posla, presnosti i drugih izvanrednik prilika i preko redovitog radnog vremena. bez prava na posebnu plaéu, sluzbu vrsiti. Visoki sabore! Misiim da vece nepravde ne bi se moglo uzakoniti i bez obzira na to, sto se od svakoga covjeka trazi kvalifikacija za obavljanje nekoga posla, bez obzira na to, sto stanoviti ljudi imadu ili ne iinadu prirodjeno svojstvo i sposobrost za obavljenje stanovite vrsti posla, i bez obzira na to, sto po ovoj zakonkoj ustanovi moze doci namjestenik zeljeznicki u polozaj, da ga se stavi za posao, kojemu on nije niti spreman, niti ima osobnib svojstva za nj. íteeimo. da on u tom poslu nesto pogrijesi. U tom ja slucaju stizu grozne posljedice ostalili paragrafa, a cesto i one najstrasnije, — da ga, se lisava kruha. Ali i ősim tóga zeli se time uzakoniti jedna silna nej>ravda, jer se sili covjeka, da preko radnog vremena obavlja posao, koji ne bi morao, a da za to ne dobivá nikakve nagrade. Danasnje vrijeme ide za tim, da svatko, tko se bavi bilo fizickim bilo dusevnim poslom, trazi sto vise odmora i prilike, da se moze brinuti za svoju obitelj kao i za jacanje svog duha i tjela. Ova zakonska osnova stavlja se na skroz reakcionarno stanoviste, stavlja se ne u srednji, nego u stari vijek, u kojemu cvalo ropstvo. (Tako je!) § 18 kaze (olvassa): »Svaki je namjestenik duzan da odmab prijavi predpostavljeniku, ako na drugom namjesteniku opazi, da je isti bilo prije za pocetka sluzbe, bilo za vrijeme sluzbe u pripitom stanju; pripitog namjestenika valja odmab od obavljanja prometne sluzbe odstraniti.« Visoki sabore! Nalagati covjeku, da mora svog druga prijaviti, ne znaci li to siliti ga, da bude deimncijant ? Takova nesta ponizi jacuga za covjeka stavljati u zakón, sili me, da kad nebi bilo i drugib razloga, ustati protiv toj osnovi i prosvjedovati protiv ove ostanove. § 19 kaze da se steta, koju poöini namjestenik prigodom svog sluzbovanja, imade ustanoviti i utjerati administrativnim putem, i on je duzan tu tako ustonovljenu Stetu naknaditi. Visoki sabore! Koliko se tu nepravde moze dogoditi, mozete si lahko pomisliti. Drugacije se ustanovljuje steta administrativnim putem a drugacije sudbenim. Sudcu aalaäe ne sarao savijest, vec i zakón nácin, kako se krivuja i steta ustanovljuje. dok je administrativni nácin sasvim sumaran bez ikavnih propisa o dokazivanju krivnje i o nacinu ustanovljivanja stete. Óvom ustanovom, koja se ovdje predlaze, stavlja se namjestenik u polozaj, da mu te nanese velika nepravda ne samo u moralnom nego i u imovinskom pogledu. §. 23. Zabranjuje namjesteniku zeljeznickom ikoje nuzgredno zanimanje bez jjrivole svoga vrbovnistva. Svakomu je i visokom ciknovniku dozvoljeno, da se moze baviti nuzgrednim poslom, cinovniku koji imadu castni polozaj, koji imade dobár dobodak — samo je zabranjeno to siromasnom zeljeznickom namjesteniku, koji sa svojim piacom jedva izlazi. Visoki sabore! Meni se cini da je paragraf 28. ove zakonske osnove stavljen ovamo samo radi tóga, da bude neko j>reventivno sredstvo protiv sveopceg izbornog prava glasu, kője ce se valjda jedanputa uvesti i u Ugarskoj. Po §. 28. dozvoljuje se namjesteniku zeljeznickom, da moze svoja zakonom jajamcena j3oliticka prava po svom uvjerenju slobodno izvrsivati, ali odmah iza tóga kaze se: »lSritko ne smije namjestenika nikojim nacinom jjoticati da se pridruzi kokoj politickoj stranci ili da za kojega kandidata glasuje.« Visoki sabore! Ovo je jedna ustanova, koja se moze u prakticnom zivotu komentirati razno, a tim se otvara siroko polje raznim zlojoorabama u ovako vaznome pitanju, kao sto je isj)ovi jest politickog uvjerenja. Ja misMm, kad se je ova ustanova stavljaju unutra, nije se mislilo na drugo, nego da se imade u ruci stanoviti broj sigurnib glasova za onaj slucaj, kad dodje sveopce izborno pravo. Ja si to drugacije ne mogu predociti, jer ako uzniete u obzir sve stroge ustanove, kője skucavaju osobnu slobodu kretanja te razpolaganja sa vremenom i radnom snagom zeljeznickog namjestenika, jja ako promotrite jos i ovu ustanovu, ne mozete doci na drugu nego na tu misao da § 31 sadrzava takodjer velikn nepravdu, jer po tom paragrafu Zeljeznicki namjestenik, koji je otjrasten iz sluzbe, gubi i pravo na mirovinu. Posto zeljeznicki namjestenici imadu posebni mirovinski fond, u koji uplacuju svoj novac, — ja nisam nigdje nasao rasjasnjenja, sto ce biti sa ujilacenim po ujima u mirovinski fond novcem, pa mislim, da ova ustanova kaze i to, da takov namjestenik gubi i onaj novac, sto ga je u taj mirovinski fond ujDlatio. A ima li vece napravde, nego li, da se covjeku ne samo oduzme kruh, nego i njegov uplaceni novac? Visoki sabore! ustanova § 32 izrucuje zeljeznicke namjestenike posve samovolji predpostavljenih. § 34 Hoce da onemoguci strajki pasivnu resistenciju. Dok se ovim svim citiranim ustanovama tako skucuje zeljeznicki namjestenik, dok mu se naprciju tolike duznosti, dok se od njega trazi. da preko radnjih sati
