Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-179
458 119. országos ülés »a vasutüzleti rendtartás által rám ruházott rendőri teendőket"jhiven...« I bas radi tóga, sto oni polazu zakletvu da ce vrsiti policajnu duznost na zeljeznicama imaju se smatrati, javnim organima, jer oni tim preuzimaju javnopravne funkeije. Prema tomu, bez obzira na to, dali su zeljeznice drzavne ili privatne, svaki namjestenik, koji se veze ovakovom zakletvom, mora biti ujedno i javni organ. Ne cu se pozivati na one razloge, kője su moji vrlo postovani predgovornici s ove strane naveli, ne cu se pozivati na autoritet ucenjaka, koji su dokazali, da doista zeljeznice nisu prosta trgovaeka poduzeca, nego da su to i javno-pravna institucija sa mnogo vaznijim znacajem, Svaka zeljeznica kao takova imadvie strane, f>rivatno-pravnu i javno-pravnu, i bas za to, sto ima i javno-pravnu stranu^mora se posmatrati s onog gledista, s kojili se posmatraju i ostale javnolpravne institueije, a njezini cinovnici imaju da se prosudjuju s one strane, kako se prosudjuju javno-pravni faktori. Visoki sabore! Kad je ovdje g. Nagy Ferenc iztaknuo i pozvao se na riecí vrlo postovanog mog drugo g. professora dr. Vrbaniča, kad je citirao njegovu knjigu u kojoj stoji, da su zeljeznice doista trgovacko poduzece, mnogi su se onda smijali, jer su drzali da je tinié dokazano sve, i da je zeljeznicama time oduzet javno-pravni karakter, *pa da se prema tomu i zeljeznice jedino s tóga gledista promatrati moraju. Ja se ni sam tomu smijao, jer vidim da je ovdje jedna zablucia, koja se lakko nioze desiti onomu, koji se bavi narocito jednim poslom. Vrlo postovani g. Nagy Ferenz shvatia je cielu ovu instituviju zeljeznica s onoga gledista, koja mu je najbliza, sa gledista trgovackog. On jeprofessor trgovackog prava, pa mu je to mnogo blize. nego da se bavi sa zeljeznicama sa javno pravnog gledista. Ovi njegovi izvodi ciné mi se takovima, kao kad bi njeko izneo knjigu najslavnijed anatome i rekao, u cieloj ovoj anatomiji neima o dusi ni jedne risci, nego se samo govori: o kostima i o mesu, pa bi iz tóga htio zakljueiti, da pored tjela neima duse, jer o njoj u toj knjizi neima govora. Takav zakljucak bio bi smjesan, jer eovjek pored tjela ima i dusu, ma o njoj ne govorio ni najslavniji anatom! Iz tóga argumenta, sto g. Vrbanič ne spominje u svojoj knjizi javnopravni znacaj zeljeznica, sto Vrbanié u svojoj knjizi zeljeznice ne pomatra as javno-pravnog gledista, nego sano sa gledista trgovackog prava, iz tóga izvjesti, da su zeljeznice prosto trgvacko poduzece, drzim da je svakako krivo. Visoki sabore! Sa protivnicke strane, kao sto i u obrazlozenju ove zakonske osnove a i sa vladinih stolica bilo je iztaknuto, da su drzavne Zeljeznice ne samo privatno poduzece drzave, nego da se ujedno moraju jjrosuditi u jxitanju jezienom sa gledista jedinstvene magjarske drzave. >Ö7 június 19-én, szerdán. Pri tom je jedan od vrlo postovanih elanova ove visoke kuce citirao §. 1. nagode, koji kkaze (Olvassa): Kraljevina Ugarska s jednijena s Erdeljem i kraljevine Dalmacija, Hrvatska i Slavonija sacinjavaju jednu te istu drzavnu zajednicu, tako naprama ostalim pod vladom Njeg. Velicanstva stojecim zemljama, kao sto naprama inim drzavama. Samo ovo posljednje nije on narocito naglasio, nego je on narocito naglasio, da Ugarska i Hrvatska sacinjavaju jednu te istu drzavnu zajednicu, egy és ugyanazon közösség. Visoki sabore! Da su gospoda ovdje malo paáljivije ovu nagodu procitala, vidjela bi, da se ovdje izricno spominje jedna te ista drzavna zajednica samo naprama ostalim zemljama pod vladom Njeg. Velicanstva stojecim, kao i naprama inim drzavama (olvassa): »Magyarország s Horvát-, Sziavon- és Dalmátországok egy és ugyanazon állami közösséget kápeznek, mind az 0 felsége uralkodása alatt álló többi országok, mind más országok irányában.« U tom pogledu mora se smatrati dräavna zajednica jednom te istom, to ne moze nitko poreci, nasa drzama zajednica kao jedna te ista sklapa trgovacke ugovore, dolazi s inostranstvom u doticaj; a likad se govori o njihovu unutrasnjem odnosaju, onda govori zakón, de te dvije drzave stoje samon zajednici. Ovdja se ima naglasiti ne jedinstvo, u kojem stoje ugarska i Hrvatska prema inim drzavama i prema ostalim zemljama pod vladom Njeg. Velicanstva, nego zajednica, kako ju odredjuje §. 1. nagode. Da je tomu tako proizlazi iz §. 5. nagode koji glasi (olvassa): »Izim onib jsredmeta, koji su kraljevinam krune sv. Stjepana i ostalim zemljama Njeg. Velicanstva ili koji se zajednickim njihovim sporazumkom razpravljati imadil, postoje jos i drugi kraljevine TJgarske i kvaljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije jednako se sicuci poslovi, glede kojih se óvom nagodbom priznaje potreba zajednickoga zakonodavatva i zajednicke vlade za sve zemlje krune Ugarske.« Dokle, visoki sabore, ovdje se narocito izlucuju oni predmeti, koji su nam zajeznicki unutar granca nase drzavne zajednice po potrebi. To ne proizlazi iz jedinstva proizlazi nas odnosaj prema drugim drzavama, a unutar zajednice mora se iztaci §. 5. nagode, koji kaze, da su njeke stvari zajednicke samo po potrebi i koristi, koja postoji i na strani TJgarske i na strani Hrvatske. Nedju tim stvarima, kője su nam zajednicke, spominje §. 9. niedju ustalima i zeljeznice. Jasno je dakle, visoki sabore, da se kod zeljeznica radi o jednom nasem zajednickom poslu, koji je po potrebi u smislu § 5 u ovu zajednicu uvresten. Da je tomu tako, proizlazi iz cjelog sadrzaja nagodem jer se u §. 59. nagode véli, da kraljevina Hrvatska i Slavonija sacinjavaju posebni politicki narod imajuci
