Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-179

l79. országos ülés 1907 június 19-én, szerdán. 447 slobode, ka se nemjztenticima zeljeznickim krati svaka akcija politieka, kad im se zabranjuje i sami agitiranje, kad im se zabranjuje isto kandi dovanje? A kako se drugcije moze okrstiti jedna zakonska osnova, koja ide za tim, da u privatnom zivotu omedji i skuci slobodu kretanja? Sto je drugo, visoki sabore, nego skucavanje slobode, ako namjestenik zeljeznicki biva jjrisiljen, da mora raditi i one poslove, koji ne spadaju u njegov djelogrug, da mora raditi i preko onoga vremena, ua kője je vezan sluzbenim propisima ? Kaze se : Tu odlucuje sama sluzba i protreba njezina. Ali, visoki sabore, po principu, da svaki slucaj skodi gospodaru, jedino bi ispravan zakljucak bio, kad bi i u slucaju najvece íruzde drzava bila duzna da naknadi radno vrijeme onomu, od koga ga je zahtjevala. A sto je drugo, visoki sabore, nego li skucavanje slobode, ako namjestenik zeljeznicki ne smije nikakvo nuzgredno zanimanje da obavlja? Sto je nego skucavanje slobode, ako obiteljski pripadnici namjestenika zeljeznickog ne mogu da se bave industrijalnim i trgovackim poduzecem bez dozvole svemoznog ministra trgovine? Zakonska osnova, koja u sebi sadrzaje ovakove ustanove, ta osnova ide za tim, visoki sabore, da proizvede skucenost i sputanost u stalezu, kojemu je namjenjena. Mi iz Hrvatske ne nalazimo na zalost nista nova u ovoj zakonskoj osnovi. Mi smo na ovakove zakonske osnove i na praksu za kojom ona ide, vec odavna nauceni. I ovo je, visoki sabore, onaj isti istovjetni duh, koji prove java citavo djelovanja administrativno i legislativno dvadeset godisnje vladavine groí'a Khuen-Hedervárya u Hrvatskoj. Sputanost i skucenost, koju je u nasoj otachini proizvelo njegovo vladanje, ista skucanost i sputanost pokazuje se i u ovoj zakonskoj osnovi. Sto je kar akteri stiöno, visoki sabore, jest to, da ova zakonska osnova od namjestenika zeljeznickih pravi neke amfibijske pojave. Da se opravda bar nekim sofistickim razlozima postupak na pram Hrvatskoj, uteklo se je jednoj morskoj ideji, koja nigdje u razlozima néma osnova za sebe, naime da je to jedno jDrivatno peduzece. I sad su ti zeljeznicki namjestenici — nolens volens — privatni namjestenici. Ali sto se dogadja s druge strane ? Tim se istim zeljeznickim, namjestenicima priznaje ipák i javno svojstvo, daje im se karakter javnih zvanicnika. Ali u cem? TJ kaznano pravnom pogledu samo! Dakle obzirom na Hrvtsku imaju biti jedno, a obzirom na samo drzavu drugo. Pro partibus in fidelium — za Hrvatsku — su jedno, a za samu Dgarsku su drugo. Za kaznu su, visoki sabore, gospoda, a za sluzbu i za svoj polozaj su roblje.' Kar akteris ti cno je jos nesto, visoki sabore, a to karakteristicno lezi u nacinu, kako su rasporedjene obziron na plaéu ove kategorije zeljeznickih namjestenika. Izneseno je vec ovdje u óvom vizokom saboru i ja ne cu da ponavljam, ali utvrdjujem fákat, da je tizneseno, da je podjeljenje povisice.place zeljeznickim namjestenicima ucinjeno ne na principu jednakosti. na principu ravnopravnosti, vec na principu pogodovanja viSih. Jer sto znaci povisiti plaéu za 50% onima gore, za druge visoke postotke srednjima, a desetcima tisuca radnika, onoj sirotinji, koja najteze nosi na sebi, svu ovu zgradu, tima nista. Onima, koji imadu pet talenata, daje se i sesti, a onima, koji nemaju tako reci nista, oduzimlje se i ono malo sto imadu. To je kasticna "politika, to je politika, koja neunapreduje drzave, to je politika gnavljenja pojedinih slojeva drustva, to je sramotna politika onoga ambijenta, is koga je j)roizasla. Znacajno je jos nesto kod ove zakonske osnove. Ona je sa strane hrvatskik delegata pretresena sasvim stvarno, njoj je posveceno toliko paznje, da nije umaknuo ni jedan momenat, koji se imade istaci, űzeti su nauko i izneseni svi prigovori, koji su se mogii iznijeti. Pa ipák sa strane govornika od madzarske strane nije se nasao nijedan, koji bi s ove strane popratio zakonsku osnovu. Mi smo culi samo jednoga tako zvanog demokrata, culi smo o politickim pisanjima govoriti sve jDrije nego demokratski; a jos su uvijek zavezana usta onima, koji ovdje sjede i kazu, da zastupaja siroke slojeve naroda. Vasa je stvar, postovana gospodo, kako se odnositi prema óvom pojavu, a ja samo ne bi zelio u interesu vasem, da budu istinite one rijeci, kője sa u javnosti cuju i citaju, da Ugarska nije zemlja slobode svojih drzavljana, vec da je domovina pavlastenih ter kavez potistenih i izrabljivanih. Vec iz zamih ovih razloga, visoki sabore, ja kao covjek, kao protivnik svakoga nasilja slobode, kao prijatelj prava najsirijih slojeva puka, ne bi nikada mogao ni smio a ni htio za ovu zakonsku osnovu glasovati, jer nebi nikako mogao dopustiti, da na sebi ponesem zig, da sam glasovao za reakcionarnu osnovu. Prelazim, visoki sabore, na drugi dio mojega govora, specialno na onaj dio, za koji sam molio blagonaklonu strpljivost vis. predsjeniőtva i vis. kuée. Hocu da obrazlozim, za sto kao Hrvat ne mogu da glasam za ovu osnovu. Kad hocu da obrazlozim ovu svoju izjavu, da ni kao Hrvat nebi mogao glasati za ovu osnovu, nameéemi se pitanje s kojih razloga to nebi mogao uciniti, sto je u toj zakonskoj osnovi, sto me od tóga odvraca? Ova osnova, visoki sabore, ide za tim, da glavno obiljezje samosvojnosti kraljevine Hrvatske jednim mabom unisti, da od kraljevine Hrvatske nemi prostu magjarsku provinciju. Sto znaci narivavanje magjarskog