Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-178

fis. országos ülés 19Ö7 június 18-án, kedden. 417 Ja cu moliti gosjrodo nialo samo ustrpljiyosti, no dozvolite mi, da mogu toliko navesti i kazati za podkrepu daljnjih tvrdnja, da mogu izvesti neke zaktjucke. Néma dvojbe, gospodo, da k'ad je Hrvatska u nagodbi sa Ugarskom tako ustanovila obseg nekih zajednickih poslova, da taj obseg moze biti veci ili manji. Ovo isticein samo zato, da se vidi, da obseg nagodbe, kakav je danas nije fiksiran unapred snjekim tradicionalnim drzavnopravnim ustanovama nego da se osniva na sporazumu izmedju Hrvatske i Slavonije kao posebnoga drzavopravnoga faktora. Nadalje priznaje Hrvatska u nagodbi da je dugna za ova poslove zajednicke doprinositi prinos i to prinos iz svijih dobodaka. I u tom pogledi i u pogledi fmancijalnom Hrvatska i Slavonija postoji kao jedan posebni politicki teritorij. Nadalje se kaze, da kao izraz posebnoda politickoga individualiteta dolazi u sredisnjoj vladi, koja ima da rukovodi poslove zajednicke, hrvatski ministar a i mi imamo pravo na zajednickom saboru i u delegacijama govoriti hrvatski. Kao dokaz tóga politickoga individualiteta zakoni zajednicki imadu se za Hrvatsku izdavati hrvatski. I napokon moja gospoda zadnja ustanova kaze, da se ustanove nagode od godine 1868. nemogu inace promjeniti, nego istim putem, kojim su nastale t. j. sporazumo. Elnök: Kérem, a kiegyezési törvény nincs most szőnyegen! Tessék megközeliteni a tárgyat, mert ha még harmadszor is figyelmeztetnem kellene, megvonom a szót! (Helyeslés balfelöl.) Lorkovic Iván: Moja gospodo ja sani to spomenuo samo za to da mogu izjaviti, da ona teorija, kojom je Nagy Ferenzo htio da opravdava ustanovu § 5-time, jer da tu postoji jedinstveni madjarski jezik, ne stoji. Ja sam smatrao stoga nuznim, da sve one istaknem za to, da se pokaze, da u zajednici ugarsko-hrvatskoj, makar je zajednicko zakonodavstvo i zajednicka uprava, da uza sve to postoji i jedan poseban politicki teritorij i narod, koji je nosilac izvjesnih prava u toj zajednici, a najjasiiije i najpreciznije istaknuto pravo, kője ima taj narod, jest pravo jezika. Nije slucajno. da se pravo hrvatskih zastupnika na zajednickom saboru i delegaciji glede jezika, da se to j)ravo u § 59. nagodbe upravo clovodi u savez sa politickim individuali tetőm i posebnim politickim teritorijom kraljevine Hrvatske i Slavonije. Iz ovoga se gospodo, moja vidi jedno obiljezje posebnog politickog individualiteta i posebnog politickog teritorija Hrvatske kao i jjravo njezino sluziti se hrvatskim jezikom, i za to mi Hrvati imamo ovdje pravo govoriti hrvatskim jezikom i vjerujte mi gospodo, kad nama to pravo nebi bilo dano, da ovdje doista nebi bilo nijednoga zastupnika iz kraljevine Hrvatske! (Tako je!) KÉPVH, NAPLÓ. 1906—-1911. X. KÖTEI. Moja gospodo! 8 ovim sam dokazao sasvim jasno, da postoji Hrvatska i Slavonija kao i jedan posebni individualitet, kao posebni politicki teritorij sa posebnim politickim narodom. A sada gospodo, moja ja cu prieci jos na jedan zakón, koji ustanovljuje drzavni jezik na podrucju drzavne zajednice. Neuredjuje samo nagoda od gocline 1868. pravo drzavnog jezika na teritoriju Hrvatske i Ugarske, nego to priznaje, gospodo moja, i jedan specialni autonomni ugarski zakón zak. cl. XLIY. od 1868., koji odredjuje, da je drzavni jezik na teritoriju kraljevine Ugarske magjarski ali u §. 29. izrieno se kaze, da se ustanova tóga zakona a narocito § 1 tóga zakona koji odredjuje magjarski jezik kao drzavni jezik u Ugarskoj, ne proteze na kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, To kaze izricito jedan vas zakón. I sada ja vas pitam, ako postoji zajednicki temeljni zakón, zak. cl. I. g. 1868. ako postoji zak. cl. XLIV. od 1868., ako oba ta zakona jasno i suglasno propisuju granice dviju drzavnih jezika na podrucju Hrvatske i Ugarske, ja pitam, na temelju cega, sve kad bi i bile zeljeznice privatno poduzece drz.ave, na temelju kője pravne podloge vi mozete kao drzava traziti, da se na teritoriju kraljevine Hrvatske mimo vaseg specialnog zakona i mimo temeljnog zakona, za vas i za nas obvezatnog, uvede magjarski jezik kao sluzbeni? Sam vas autonomni zakón postavio je nedvoumno granicu magjarskom jeziku na Dravi (Tahó je!), a vi sada krsite sami svoje zakone, vi krsite zajednicki temeljni zakón, kad hocete vlast magjarskog jezika protegnuti peko granica Drave. Moja gospodo! Ja sam dokazao, da se zeljeznice ne mogu smatrati poduzecem privatnim i rekao sam i to, kad bi one i bile privatno poduzece, da one ipák vrse javne drzavne funkcije, i da za njihove namjestenike imadu vrijediti ustanove, kője vrijede i za ostale cinovnike drzave. Moja gospodo! Na temelju tóga za sam dokazao da se ustanova § 57 nagode odnos i na namjestenike kr. ug. drzavnih zeljeznica, kako se one sada obicno nazivljaju. Sada gospodo, moja, pitam ja, ako ova zakonska osnova sa ustanovom § 5, kakova je danas, postane zakonom, sto ce biti pravna poslijedica tome. Pravna poljedica bit ce da se jednim jednostranim zakonom hoce da mijenja temeljni drzavni zakón, da se jednim jednostranim zakonom vrijedja temeljni drzavni zakón, i prema tomu dolazi do jednoga stanja, kője se jasno moze oznaciti, kao povrijeda ustava. (Tahó je!) Moja gospodo! Vi mijenjate nase pravo ovim zakonom, a time vrijedjate ustav, koji garantovan temeljnim drzavním zakonom izmedju Hrvatske i Ugarske, a ja rnislim, da néma pogibeljnijeg praecendensa za vas, nego li je jedna povrijeda ustava. Istim pravom, gospodo, 53