Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-178
77 június t8-án, kedden. 415 178. országos ülés 1% grana do sada privatnoga poduzimanja postala bi granom javno pravnoga poduzimanja. Za namjestenike tóga poduzeca, za oblasti, za urede i za sve funkcije i funkcionare, koji bi nuzni bili kod ove grane opée narodne privrede, vrijedili bi propisi. Kao za javne namjestenike. Moja gospodo ovako stoji sa teorijama, kője smo do sada culi s ove strane visoke kuce (Hangok: Halljuk!) Posto je jasno, da nemoze biti jednoga privatnoga poduca, kője bi bilo u jedno i javno drzavno podtizece, a da nemoze biti drzavnoga poduzeca, kője bi u isti cas bilo privatno, to dolazim do zakljucka, da se i namjestenici drzavnih ugarskih zeljeznica ma i dali im ime privatniv éinovnika, smatrati imadu i da jesu namjestenici drzave, Vi ne táji te da su drzavne zeljeznice, i ako su »privatno« poduzec'e, da su one poduzece drzave. Vi ne tajite, da je vlastnik tóga poduzeca drzava. Dokazano je i vidje li ste da su nadzorne i upravne oblasti tóga poduzeca javno pravne, drzavne oblasti. Vidjeli ste i to, da se uvjeti za namjestenje tih namjestenika uredjuju jednim zakonom. Vi nemozete tajiti da je ravnatelj ugarskib drzavnih zeljeznica organ zajednicke vlade da su namjestenici, kője taj ravnatelj krijeposcu vlasti, koju je dobio kao takav, imenuje, javnopravni funkcionari, drzavni cinovnici. Ako su pak oni namjestenici drzavni, onda mislim da néma dvojbe o tom, da su oni organi zajednicke vlade, jer su to namjestenici, koji su namjesteni kod drzavnih oblasti i ureda, da vrse nadzor u ime drzave nad drzavnim zeljeznicama, da su svi ti namjestenici drzavni cinovnici i obavljaju funkcije one kője im nemjenjuje drzavna vlast. Vi inozete te zeljeznice zvati privatnim poduzecem, VIII. 3 ali ne mozete zatajiti, da su namjestenici zeljeznicki drzavni cinovnici, organi zajednicke vlade, kao sto i cinovnici poste i brzojava (Hangolc: TaJco je.) I zato se na te namjestenike kao organe zajednicke vlade _protezu takodjer ustanove §. 57. nagodbe. (Elénk felkiáltások balfelol: Nem áll!) Pribičevič Svetozar: Dokazite to! Nemojte samo govoriti. Lorkovic Iván: Vrhovna upravna oblast zeljeznicka je ministarstvo trgovine. Mozete li poreci, da to ministarsvo nije organ zajednicke vlade? Mislim da nemozete. Prema tomu morate priznati, da se na ministra trgovine kao na naj visu upravnu oblast drzavnih ugraskih zeljeznica proteze §. 57. nagode. Molim, vi morate prizvati, da ravnatelja drzavnih ugraskih zeljeznica imenuje kralj ma predkog ministarstva. Nemozete kazati da je to privatni cinovnik, nego je drzavni organ i prema tome i na njega se odnose ustanove §. 57. nagodbe. Egy hang (a jobbközépe^ : Igaz vagy nem ? (Felkiáltások balfelol: Nem igaz!) Lorkovic Iván: Vi nemozete poreci, da i ostale oblasti, kője vrse pravo uprave i nadzora na zeljeznicama jesu drzavni uredi, i drzavne oblasti i da su namjestenici tih ureda drzavni cinovnici, dakle organi zajednicke vlade, koja vlade, koja je po nagodi pozvana da vrsi eksekutivu na hrvatskom teritoriju hrvatskim jezikom. Ako su oni organi zajednicke vlade, néma dvojbe, da su i na njih odnosi §. 57. nagodbe. (Hangok: Tako je!) Zeljeznice i nadzor na njima samo jedan veliki dio opceg dozavnog organi zma, te se nesmije i nemoze iz tóga organizma izluciti. Moja gospodo, sto se jos mozc iznjeti protiv tóga, da su zeljeznicki cinovnici javni ? (Hangok : Cujmo!) Meni je svejedno, da li je drz. zeljeznica kao javno-jDravnalin-stitucija, ili zavod, ili ured, ili oblast, ili jDoduzece drzave, to mi je svim svejedno, jer je sve to vezano na one opce javne ustanove i zakone o jeziku, koji vrijede u drzavi. Posto drzim da sam dokazao, da su zeljeznice javnojjravne, da su cinovnici drzavni i da se proteze na njih §. 57. nagodbe, mislim, da san time jedan dio svoje zadace izvrsio. Preci cu na drugi dio, na onaj argument, koji kaze, da je na zeljeznicama opravdan madjarski jezik za to, sto je taj jezik opci drzavni, jezik na teritoriju zemalja krune sv. Stjepana. Moja gospodo, teorija koja to tvrdi, uzima za podlogu svoje tvrdnje jedinstvo Madjarskemi kazemo ugarske drz sve. I doista. Kad bi bili u jednoj jedinstvenoj drzavi, onda bi mogao u njoj biti samo jedan jedinstveni drzavni jezik. Ali bas zato, jer tóga jezika néma u zajednici ugrsko-hrvatskoj, za to moja gospodo néma ni ti jedinstvene madjarske drzave. Ja se necu upustati u siroko teoretsko razlaganje o jedinstvenoj drzavi. Samo cu se na jedan momenat osvrnuti. Kad je ovdje narodni zastupnik dr. Polit citirao na madjarskom jeziku nagodu izmedju Ugarske i Hrvatske, i dosao do one stavke, koja kaze, cla Hrvatska i Ugarska sacinjavaju jednu istu drzavnu zajednicu, onda ste vi svi gospodo moja pali u grohotan smjeh, kao da te rijeci ugarsko-hrvatska zajednica znace jedno te isto drzavuo jedinstvo. TJpozorio bih vas, da je po vas same vrlo opasno, ako se sluzite ovakovim nacinom, i ako neznate povuc razlike izmedju pojma zadejnice i pojma jedinstva. Necu se upustati kako rekoh u obsirno razlaganje, sto je zajednica a sto ja jedinstvo, nego cu samo reci, da se istim terminima tehnickim, kojim se sluzi hrvatsko-ugarska nagodba u odredivanju odnosaja izmedju Hrvatske i Ugarske, i nagodba ugarsko-hrvatske zajednice sa Austrijom. Hódy Gyula: Politra hivatkozik! Polit Mihály, csak nem lehet jogforrás! Hallatlan! Lorkovic Iván: Kazat cu vam, da nagodba austro-ugarska poznaje iste tehnicke termine.
