Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-178
412 178. országos ülés 1907 június 18-án, kedden. tvrdtiti, da uopce moze postojati javno-pravna oblast drzavna, koja moze biti u isti cas javno— pravna i privatno-pravna, kako se vec komu svidi. (Hang a jobbközépen.) Ove nadzorne oblasti, kője vrse prava drzave, imadu da po svom djelokrugu uticu u javnom prometnom interesu na graclnju, promet i na upravu zeljeznica. Vi ne mozete, pozivajuc se na tobozé privatno pravni karakter zeljeznica, ici tako daleko, da poricete, da su ova nadzornistva javni drzavni uredi. Idimo dalje, Zajednica hrvatsko-ugarska imade oblasti kője vrse upravu zeljeznica. To su upravne oblasti zeljeznicke, kője su organizovane takodjer po ministarstvu trgovine. Upravne oblasti drzavne imadu da rukovode upravu drzavnih zeljeznica — dakle su jiostavljene eminentno za to, da rukovode one zeljeznice, kője su vlastnistvo drzave, kője je osnovala drzava i gradila ib novcem svojib drzavljana. Te upravne oblasti dijele se u tri kategorije. Prvo su sredisnje oblasti. Sredisnja upravna oblast zeljeznicke jest ministarstvo trgovine. Kad bi prema vasoj teoriji zeljeznice bile privatno poduzece drzave, onda bi i oblast tih zeljeznice bila privatna oblast i po toj bi teoriji i sredisnja upravna oblast, koja imade da rukovodi tim drzavnim zeljeznicama — a to je ministarstvo trgovine — bila privatna oblast. Ja mislim, da do ovakovog absurda nije ipák dosla nijedna drzava. To je specijalität moja gospodo, koji pripada samo vama! (Helyeslés.) Sredisnja upravna oblast zeljeznicka, a to je ministarstvo trgovine imade da sprema budget zeljeznicki da, uredjuje norme, da rukovodi zeljeznice, da upravlja megjunarodnim prometom nasih zeljeznieah i zeljeznieah nasih susjeda. Ősim tóga postoji, moja gospodo, visa oblast zeljeznicka, a to su u prvom redu ravnatelstva drzavnih zeljeznica kakvo imademo i mi, koja imadu da uredjuju sluzbu i poslovanje zeljeznickih namjestenika i zeljeznica i koja, su ujedno i prizivna oblast. Za tim su srednje upravne oblasti. To su tako zvane prometne ujjrave, kakve imamo i mi, kője imadu da obavljaju teknicke poslove. Napokon imademo nize oblasti, oblasti kője obavljaju fakticno zeljeznicarske poslove, kao sto su zeljeznicke pOstaje i druge neke institucije. Moja gospodo! Kad bi stojala teorija o privatnom poduzecu drzavnih zeljeznica, kad bi stojalo, da suzeljeznice privatno dräavno poduzece, onda bi i ministarstvo trgovine u stanovitim granama i poslovima bilo neka javna oblast, koja smije da vrsi poslove jednoga privatnog poduzeca, a ja mislim, da ustav nas ne dopusta nasemu ministarstvu, zajednickom ministarstvu, da ono sluzi nekim privatnim poduzecima. Ja mislim, da imade ministarstvo da obavlja jedino i isklucivo javno pravne zadatke, na kője je ustavom pozvano. Surmin Gjuro: Takoje! Istina! Lorkovic Iván : Medjutim ja pitam, tko namjesta organe ovih nadzornih i upravnih oblasti, koji u ime drzavne vlasti vrse pravo drzavno nad zeljeznicama i kője upravljaju zeljeznicama drzavnim? Ravnatelja ili predsjedinka ravnateljstva kr. ug. drz, zeljeznica imenuje, koliko je meni poznato na predlog ministra financija kralj. Ja mislim, gospodomoja, da jetim, sto je predsjalnik vise upraveoblasti zeljeznicke imenovan na predlog ministar stva po kralj u, mislim, da je tim vec dovoljno izrazeno, da taj predsjednik ravnateljstva kralj. ug. drz. zeljeznica nije privatni cinovnik, nije cinovnik privatnog poduzeca, nego cinovnik javnog poduzeca drzavnog. Ja mislim, da néma privatnog poduzeca, niti u Ugarskoj, niti u Hrvatskoj, niti u Austriji i nigdje kojema bi predsjalnika ravnateljstva imenovao kralj kreposéu svoje vrhovne upravne vlasti na predlog ministra financija. Moja gospodo! Ovaj, po kralju na predlog ministra financija imenovani predstojnik ravnateljstva kr. ug. drz. zeljeznica izmenuje onda kreposéu svoje vlasti, sto ju je dobio od kraja ostale namjestenika ravnateljstva i prometne uprave i. t. d. Ja mislim, da je tim dosta jasno pokazano, da su oblasti uprave i oblasti nadzora, kője imaju da u ime drzave vrse nadzor i uprava zeljeznica, da su to oblasti drzavne i da se na njih kao takove imadu protezati sve ustanove nagode, kője vrijede za ostale javne cinovnike. Visoki sabore! Gosp. ministar Kossuth rekao je . . . Elnök (csenget): Csendet kérek ott a karzaton ! Lorkovic Iván : ... da je znacajno, po privatni karakter drz. zeljeznica, sto nisu cinovnici na zeljeznicama unesent u status drzavnih einovnika, kako su ostali drzavni cinovnici. Moja gospodo, niti cinovnici drz. zeljeznica u Austriji nisu uneseni u status drzavnih cinovnika, pa ipák nitko tamo ne kaze, da oni zato nisu drzavni cinovnici. Oni se smatraju cinovnicima drzavnima, pa ja drzim, da gospodin ministar ovim svojim argumentom nije uspio. Gospodin ministar, da dokaze, da sucloz zeljeznice privatno poduzece, spomenuo je nadalje da drz. zeljeznice placaju porez. Gospodo, ni u tom ne stoji dokaz, da su one privatno poduzece. Austrija ja cu se opet povratiti na primjer Austrije, jer se gospoda na nju soda takodjer rado pozivaju. Supilo Fran: Austrija dosla u modu. Lorkovic Iván: I u Austriji placaju drzavne zeljeznice porez kao i u Ugarskoj, a to su ipák drzavne zeljeznice austrijske, kojih Austrija podniposto ne smatra svojim privatnim poduzecem vec javno pravnom institucijom, i u Austriji placaju drzavne zeljeznice tecivarinu, dohodarinu i druge javne terete, kojima mogu bitu optere-