Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-178

412 178. országos ülés 1907 június 18-án, kedden. tvrdtiti, da uopce moze postojati javno-pravna oblast drzavna, koja moze biti u isti cas javno­— pravna i privatno-pravna, kako se vec komu svidi. (Hang a jobbközépen.) Ove nad­zorne oblasti, kője vrse prava drzave, imadu da po svom djelokrugu uticu u javnom prometnom interesu na graclnju, promet i na upravu zel­jeznica. Vi ne mozete, pozivajuc se na tobozé privatno pravni karakter zeljeznica, ici tako daleko, da poricete, da su ova nadzornistva javni drzavni uredi. Idimo dalje, Zajednica hrvatsko-ugarska imade oblasti kője vrse upravu zeljeznica. To su upravne oblasti zeljeznicke, kője su organi­zovane takodjer po ministarstvu trgovine. Up­ravne oblasti drzavne imadu da rukovode upravu drzavnih zeljeznica — dakle su jiostav­ljene eminentno za to, da rukovode one zeljez­nice, kője su vlastnistvo drzave, kője je osnovala drzava i gradila ib novcem svojib drzavljana. Te upravne oblasti dijele se u tri kate­gorije. Prvo su sredisnje oblasti. Sredisnja upravna oblast zeljeznicke jest ministarstvo trgo­vine. Kad bi prema vasoj teoriji zeljeznice bile privatno poduzece drzave, onda bi i oblast tih zeljeznice bila privatna oblast i po toj bi teoriji i sredisnja upravna oblast, koja imade da rukovodi tim drzavnim zeljeznicama — a to je ministarstvo trgovine — bila privatna oblast. Ja mislim, da do ovakovog absurda nije ipák dosla nijedna drzava. To je specijalität moja gospodo, koji pripada samo vama! (Helyeslés.) Sredisnja upravna oblast zeljeznicka, a to je ministarstvo trgovine imade da sprema budget zeljeznicki da, uredjuje norme, da rukovodi zeljeznice, da upravlja megjunarodnim prometom nasih zeljeznieah i zeljeznieah nasih susjeda. Ősim tóga postoji, moja gospodo, visa ob­last zeljeznicka, a to su u prvom redu ravna­telstva drzavnih zeljeznica kakvo imademo i mi, koja imadu da uredjuju sluzbu i poslovanje zeljeznickih namjestenika i zeljeznica i koja, su ujedno i prizivna oblast. Za tim su srednje upravne oblasti. To su tako zvane prometne ujjrave, kakve imamo i mi, kője imadu da obavljaju teknicke poslove. Napokon imademo nize oblasti, oblasti kője obavljaju fakticno zeljeznicarske poslove, kao sto su zeljeznicke pOstaje i druge neke institucije. Moja gospodo! Kad bi stojala teorija o privatnom poduzecu drzavnih zeljeznica, kad bi stojalo, da suzeljeznice privatno dräavno podu­zece, onda bi i ministarstvo trgovine u stano­vitim granama i poslovima bilo neka javna oblast, koja smije da vrsi poslove jednoga privatnog poduzeca, a ja mislim, da ustav nas ne dopusta nasemu ministarstvu, zajednickom ministarstvu, da ono sluzi nekim privatnim poduzecima. Ja mislim, da imade ministarstvo da obavlja jedino i isklucivo javno pravne zadatke, na kője je ustavom pozvano. Surmin Gjuro: Takoje! Istina! Lorkovic Iván : Medjutim ja pitam, tko nam­jesta organe ovih nadzornih i upravnih oblasti, koji u ime drzavne vlasti vrse pravo drzavno nad zeljeznicama i kője upravljaju zeljeznicama drzavnim? Ravnatelja ili predsjedinka ravna­teljstva kr. ug. drz, zeljeznica imenuje, koliko je meni poznato na predlog ministra financija kralj. Ja mislim, gospodomoja, da jetim, sto je predsjalnik vise upraveoblasti zeljeznicke ime­novan na predlog ministar stva po kralj u, mislim, da je tim vec dovoljno izrazeno, da taj predsjednik ravnateljstva kralj. ug. drz. zel­jeznica nije privatni cinovnik, nije cinovnik privatnog poduzeca, nego cinovnik javnog podu­zeca drzavnog. Ja mislim, da néma privatnog poduzeca, niti u Ugarskoj, niti u Hrvatskoj, niti u Austriji i nigdje kojema bi predsjalnika ravnateljstva imenovao kralj kreposéu svoje vrhovne upravne vlasti na predlog ministra financija. Moja gospodo! Ovaj, po kralju na predlog ministra financija imenovani pred­stojnik ravnateljstva kr. ug. drz. zeljeznica izme­nuje onda kreposéu svoje vlasti, sto ju je dobio od kraja ostale namjestenika ravnateljstva i prometne uprave i. t. d. Ja mislim, da je tim dosta jasno pokazano, da su oblasti uprave i oblasti nadzora, kője imaju da u ime drzave vrse nadzor i uprava zeljeznica, da su to oblasti drzavne i da se na njih kao takove imadu protezati sve ustanove nagode, kője vrijede za ostale javne cinovnike. Visoki sabore! Gosp. ministar Kossuth rekao je . . . Elnök (csenget): Csendet kérek ott a kar­zaton ! Lorkovic Iván : ... da je znacajno, po privatni karakter drz. zeljeznica, sto nisu cinovnici na zeljeznicama unesent u status drzavnih einov­nika, kako su ostali drzavni cinovnici. Moja go­spodo, niti cinovnici drz. zeljeznica u Austriji nisu uneseni u status drzavnih cinovnika, pa ipák nitko tamo ne kaze, da oni zato nisu drzavni cinovnici. Oni se smatraju cinovnicima drzavnima, pa ja drzim, da gospodin ministar ovim svojim argumentom nije uspio. Gospodin ministar, da dokaze, da sucloz zeljeznice privatno poduzece, spomenuo je nadalje da drz. zeljeznice placaju porez. Gospodo, ni u tom ne stoji dokaz, da su one privatno podu­zece. Austrija ja cu se opet povratiti na prim­jer Austrije, jer se gospoda na nju soda takodjer rado pozivaju. Supilo Fran: Austrija dosla u modu. Lorkovic Iván: I u Austriji placaju drzavne zeljeznice porez kao i u Ugarskoj, a to su ipák drzavne zeljeznice austrijske, kojih Austrija pod­niposto ne smatra svojim privatnim poduzecem vec javno pravnom institucijom, i u Austriji placaju drzavne zeljeznice tecivarinu, dohodarinu i druge javne terete, kojima mogu bitu optere-

Next

/
Oldalképek
Tartalom