Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-178

402 178. országos ülés Í9C vinu Ugarsku i kraljevinu Hrvatsku u pogledu vlastnictva zeljeznica kao kompanjone. Gospodo, drzeci se ovoga izraza bit cu slobodan istaknuti, da slicna kompanija slicno uclrzenje, zajednica postoji i u drzavo pravnom nasem odnosaju. E to vam nagodbe! Pa ako u daleko vaznijim pita­njima kao sto su drzavo pravna pitanja i drzavo­pravni zivot, priznaje jedan kompanjon elrúgom ravnopravnost jezika u drz. poslovima, je lio pravdano da isti kompanjon u jednom sasvim privatnom poduzecu u tekovne osnovanomu dru­gonm kompanjonu uskrati ono isto sto mu u javno pravnom zivotu priznaje! (Tako je! Taps.) Velepostovani gosp. nar. zast. Nagy, cini se, kao da je i sam na to mislio sto, sam ja kazao, ali kao da se je prepao jjred logickim zakljuckom, koji odatle slijedi, pa je zato kazao : »Ali ne nioze se ocekivati od jednog suvlastnika u manjem dijelu, naime od jedne desetine, da ima ista jezicna prava kao suvlastnik vecega dijela naime devet desetina«. Yisoki sabore! kao pravniku poznata su mi nacela o zajednici vlastnictva, kako to gradjanski zakonik naziva, poznati su mi j>rin­cipi trgovackog zakona o druztvima, nu gospodo ne poznata mi je teorija g. Nagy-a o pravuna materinski jezik obzirom na suvlastnicki dio u jednom privatnom poduzecu. (Tako je! Taps.) Ova teorija gosp. Nagy-a potice iz jednoga stanovista kője je u ovoj debati veoma znacajna. potice sa stanovista sile jacega, snaznijega kompanijona naprama slabijemu kompanijonu. Razumije mosevec dobro! Ja cu vam ali slobodan biti kazati, da prihvacam i ovu teoriju g. zast. Nagy-a konce­diram, da ta zorija stoji, a samo za to da mu dokazem da on ni s tom teorijom nemoze dokazati ono sto hoée. Hrvatska ni za volju teorije gosp. Nagy-a ne moze biti manja nego jest, a Ugarska ne moze biti veca nego jest. Svaka dakle za sebe predstavlja svoj suvlastnicki dio, kakaó po naravi jest. A gospodo! da li mi iderno u pogledu zathjeva naseg jezienog prava izvan naseg su­vlastnicog dijela izvan Hrvatske? Da li mi za­diremo u vas dio? Mi tóga ne cinimo, mi tra­zimo pravo samo nasega hrvatskoga jeziko za nas suvlastnicki dio. Mi ne zadiremo u vasé pravo, pa vam eto i po teoriji g. Nagya dokaza, kako je pravo na nasoj strani. (Tahó je! Taps.) Yisoki sabore, ovakovo shvacanje zakona, ovakova shvacanje logike ovakova izvadjanja, kakova sam ja vidio s one vasé strane, dovode do takovih logickih zakljucoka, s kojib mora svakom covjeku pamet da stano. Polazeci sa takog stanovista dolazimo do takovog zakljucka da Hrvat u svojoj Hrvatskoj dovomini moze sa svojim materinskim hrvatskim jezikom zauzeti, svako mjesto u drzavnoj sluzbi: moze postati sudac, najveci erkveni i svjetovni dostojanstve­nik, biskup, kardinal, ban, ali zeljeznicki cino­junius 18-án, kedden. vnik postati nemoze. (Derültség a jobbközépen.) U Hrvatskoj sa svojim hrvatdkim jezikom sluzi se narod naprama svakomu representantu drza­vnevlasti, naprama svakoj oblasti, sluzi se kako vidite i ovdje u najvisem zakonodavnom tjelu zajednickom ovm saboru, sluzi se hrvatskim jezi­kom, kad govori svomu kralju, pace velicanstvo odgovara mu u tom jeziku, ali jedan cinovnik zeljezniöki u Hrvatskoj publici nasoj u tom jeziku neodgovara. (Élénk derültség és taps a jobbközépen.) Do ovakovih zakljucaka mora se doci kad se brarii jedna loäa stvar (Halljuk!) Odmah, ja sam malo umoran. Vidite kako glasno govorim. ga vasuvjerim o ónom, sto svatko drugi orlo lakó slivaca! Visoki sabore! spomenuo sam, da razlozi vasi kulminiraju nadalje i u tom, da jedinstve­nost administracije zahtjeva jedinstveni jezik naime magjarski. Moji su drugovi dosta vec o tom govorili j3a ja nemain, tako reci, sto da dodam. Sj3omem.it cu ali samo nesto, da se vidi, kako se moze jedinstvenost u administraciji podrzavati vanredno dobro, kad u jednom pu­dozecu i nije samo jedan unutarnji sluzbeni jezik. Bit cíu slobodan da spomenem ono, sto vec s nase strane spomenuto, a to su juzme zeljeznice. — Ne onim mrezama, kője se prostiruna podrucju Ugarske i Hrvatske, znali ste gospodo. uzpokos tomu, sto je unu­tarnji sluzbeni jezik tih juznih zeljeznica nje­macki. izhoditi uvedenje magiarskoga sluzbenoga jezika, pa se cudim, da to nije moglo smetati juz ne zeljeznice u njihovoj jedinstvenoj administ­raciji ! Naravski, magjarski jezik ne smeta nigdje jedinstvenost administracije, ali hrvatski jezik, taj nesretni hrvatski jezik smetao bi, mora smetati jedinstvenost zeljeznicke administracije! A sto kaze Velepostovani gosjj. zastupnik Nagy, da nitko ne moze prieciti juzne zeljeznice, da i ovdje jjodriavaju uredovni jezik njemacki, jer da je to pravo poduzetnika u njegovomu poduzecu, to mi neka ne uzme za zlo. ako mu kazem, da cu u to vjerovati tek onda, kad budem vidio, da ovdje na juznim zeljeznicama postoji sluzbeni njemacki, a da vi, gospodo, tomu ne prigovarate. (Élénk helyeslés és taps a jobbközépen.) Visoki sabore! Osobito se istico kod pri­govora, koji se iznose protiv zahtjeva nasem za nag jezik-stratezki momenati i obziri. Moji Vele­postovani drugovi svi su po redu oborili taj razlog, a naposé gospoda G-ustav Modrusan, Dr. Magdici, Dr. Bauer, koji se pozvase na jedan vojnicki kapacitet, koji je dokazao ne samo da ne stoji ta tvrdnja, nego da je upravo potrebno, da se nasem zahtjevu glede hrvat. sluzb. jezika kod zeljez. udovolji, obzirom na polozaj nas i obzirom na prilike, kője se dalje od vas a blize nama. Supilo Franjo : Hoce da marsiraju na Srbe,

Next

/
Oldalképek
Tartalom