Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-177

177. országos ülés 1907 június 17-én, hétfőn. 373 rado s ovim predlogom, jer on obezbjedjuje i podpuno zajamcuje njihov polozaj kao naroda i njihovu samostalnost i on steze svezu, bója li jih sdrázila snama na jedan federalni odnosaj.« Evo gospodo tako véli, tako govori, tako pise vas najveci sin, kojim imate pravo da se ponosite. On nama Hrvatima priznaje nasa prava, a mali vas sin Szterényi i jos manji vas sin Josipovic tih. nam prava ne priznaju, (Nevetés.) Ne mogu se dosta nacuditi kako je mogao ministar za hrvatsku preuzviseni gospodin Josipovic u ministarskom vijecu a da ne digne rijec za obranu svoje domivine i jezika vec izmislja, kako ce mo mi Hrvati dobiti mrvice koncesije. Za nas Hrvate je zakón tu, mi ne trazimo mrvine ni koncesije; vi braco Madzari imate mnogo tóga, gdje bi vam trebalo koncesija, ali mi ih ne trebamo, ne primamo ib dok zakón za nas (Tahó je! Zivio.) A cudim se naposé gospodinu ministru Josipovicu sto je on jos gori od svoga oca. I njegov otac je bio ministar i mnogo puta je doslo do tóga da se uvede na zeljeznici madzarski jezik, ali Josipovic Imbre uvijek digao svoj glas i rekao: ne, tamo po nagodbi moze biti samo brvatski sluzbeni jezik. A zato sto je sin gorji od oca vidimo da je nagradjen. Visoki sabore! Kako bi to izgledalo, da mi danas dobijeino kakove koncesije ? Isto tako, kao i danas na zeljznicama. Gospodo! Sa stidom i patriotickom boli svaki Hrvat ide od 'stanice do stanice i vidi, kako su nasa prava narodna imena pomadzarena. Mi imamo Karlovac, svi ga tako zovemo a na stanici stoji velikim slovama napisano Károlyváros; imamo i Koprivnicu no za to se tamo kaze da je to Kaj)roncza. Csizmazia Endre: Kapronczának bivták régebben is. (Zaj.) Cerovac Stjepan: Imamo i Krizevac, koji ne bi dao svoga imena, kojim se ponosi ni za sto pa kakovu su maskaradu ucinili iz tog imenal ? Brozvali ga Körös! (Zaj.) A moze li biti vece uvrede za nas Hrvate da svetiste nase, glavni nas gr ad Zagreb prozvase Zagrab ? U domovini nasoj svaka stanica imade staro svoje ime. A ako je ta stanica izlozena, odmab dobivá drugo ime. Tako n. jar. Zabok u mojoj okolici nije vise Zabok nego Krapina Töplitz ma da su Krapinske Toplice od Zaboka do brano udaljene. A tako je svuda po cjelojzemlji . . . Lorkovic Iván: Samo ne u Lici. (Derültség a középen.) Cerovac Stjepan: Jest jedino tamo nije tako! A braco Slavenci i Srbi kad putuju kroz nase krajeve, pitaju: pa gdje ste vi Hrvati kad néma nigdje vasih imena. Stijene na madzarskim kolodvorima vidimo obljepljene madzarskim oglasima, a ako je koji oglas vec govori o Hrvatskoj, tada n. pr. o Cirkvenici, tad je taj sastavijen madzarski. Tko se pak stogod ima da hrvatski oglasi, tad tóga brvatskog jezika nitko razumjeti ne ée, jer je to vola pik od madzarskog, brvatskog i slovackog jezika. Tako se nakaznje hrvatski jezik. Predjimo na cinovnike. Vi nam gospodo saljete tako ve cinovnike, kojih niste mogli kod kuce upotrijebiti. Smilovat bi im se morali jer ih saljeto ovamo, gdje ne mogu ni za zivom dusom rasgovarati jer ih ovdje nitko ne razumije. No taj cinovnik je ipák sef, gospodar, pod njega pak dolazi malo nizi pomadzareni Slovak a na najnizem mjesto dolazi domaci sin Hrvat. Svaki Hrvat, kője je na zeljeznici govori brvatski i madzarski, ali je podredjen Madzaru za to jer taj govori samo madzarski. Vece baljde nepravde od te néma, da bi sin morao biti u vlastitoj zemlji sluga. (Zaj. Halljuk!) Pogledajmo malo stampilije! Na njima su samo madzarska slova, a hrvatska slova treba da trazite povecalo. A kao sto je sa stampiljama tako je sa pozivima i svim ostalim. A nije li za nas najveca nepravda za nas bas sam novac? Sto vidimo na novcu? Na Austrijskoj strani imade svaki narod oznaku u svom jeziku, docim o Hrvatima, koji su u ovoj poli, néma ni spomena. Visoki sabore! Prijeka duznost vasa bila bi da se pobrinete za sto bolju zeljeznickn mrezu. Uslijed lose zeljeznicke mreze nasi gradovi moraju da propadaju. Vi ste sve ucinili za Pestu, prilicno tóga i za Pdjeku, no za Zagreb nista. Zagreb bi minrao da bude drugacije spojen sa zeljeznikam. Goje je zeljeznica Vrginmost, Sunja, Konjcina, Sv. Iván, Zelina i dr. gdje imade mnogo ugljena kője uslijeg pomanjkanja zeljeznica ne moze da se izvaza, vec more da propada. Davna zeja Zakoraca jes dan bi se vec jednom nacinila zeljeznica ne od Krajáne do Prém da je nova sakupljen kod municipaja i privatno i kod opcine, zeljeznica se ova ne gradi. Ne cu da strj>ljivost vasú da izrabljujem vec cu da kazem: Hrvatski jezik za svakog je Hrvata najveca svetinja, a mi da dopustimo da se na zeljeznicama uvede madzarski jezik kao sluzbeni, pociniti bi smo isdajstvo domovine. Posto smo pako posteni ljudi mi, Hravati, to mi ne cemo ucuniti pa za to za svojima drugovime ovu zakonsku osnovu svecano odbijamo pa kazem: Dude li ona u ovoj kuci i prinaceboa nece, nesmije, ni ti ne moze dobiti krijeposti u kraljevini Hrvatskoj. (Helyeslés a jobbközépen.) Grospodine predsjenice molim odmor od 10 minuta. Elnök (csenget. Zaj a horvátok padjain és felkiáltások : Szünetet kér! Ralijuk! Halljuk!