Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-174

Í74. országos ülés 1907 június í3-án, csütörtökön. 241 spadaju, ali su jos podpunoma od nje odjeljene u zakonarstvu i upravij kano Dalmacija i Medjunmrje.« Sto se ovdje istice, istice se i to, da se isto tako, kao sto je vojna Krajina saino kreposcu drzavnog prava pripojena trojednoj kraljevini, da se isto tako i Dalmacija moze pripojiti samo temeljem tóga drzavnog prava. Supilo Frano: A ne ce Dalmacija u uniju samo tako! Brlic Vatroslav (olvassa): »Prve cesti, zemljistnoga opsega trojedne kraljevine ciné realni, drugne virtualni opseg njezin. Pod posljednim mislio je sabor k tomu otoke Kvarnerske, dio Istre i one djelobe sadanje Turske, kője su njekada spadali na trojednu kraljevinu.« Sto se tice same autonomije, véli se ovdje u ovoj izjavi kraljevinskog odbora slijedece (olvassa): »Obzirom na autonomiju mislio je sabor, da trojednoj kraljevini valja za svaki slueaj pridrzati zakonarstvo i upravu podpunu u svih onih drzavnih poslovib, kője imade svaki narod, ako zeli obstati i organiöki se razvijati, u svojoj moci sacuvati i drzati. Stoga je sabor trojednoj kraljevini pridrzao »zakonarstvo i vrbovnu upravu u poslovib politicnih, nastavnib, vjerozakonskib i pravosudja, kano i sudbenost u svib molbah«. Ovako ogranicenu autonomiju, kao najmanji zahtjev svoga narodnog bica, ne moze trojedna kraljevina zrtvovati nijednoj zajednici, niti ju podjeliti.« Ovo je takodjer od rijeci do rijeci u §. 48. nagode ustanovljeno. Ovdje je dakle izrazen princip samoodluke, da mi imamo pravo odlucivati, sto ce mo u zajednicu dati, a ste ne cemo. (Helyeslés.) Za to nagodbeni zakón nije nikakav autonomni zakón, dan jednoj provinciji, jer to nije zajednicki zakón, nego zakón, primljen naposé autonomnom saboru ugarskom, a naposé u autonomnom saboru hrvatskom, (Olvassa): »Sabor godine 1865/6. prisvojio je pri svema öl. 42. ter ga je toli u svojoj adresi od 10. veljace, koli u posebnom naputku, podjeljenom ovomu kraljevinskomu poslanstvr, noznacio za izhodiste i temelj ugovarnja s Ugarskom. A tako smo mi dakle duzni smatrati taj clanak naprama jednakomu poslanstvuugarskoga sabora« — dakle paritetnom temelju. (Olvassa): »Stoga bi po nasem mnijenju valjalo najprije, da se oba kraljevinska odbora prlje svega porazumiju o navedenih dvijuk tockah najme o zemljistnom opsegu i ob autonomiji trojedne kraljevine u smislu cl 42. Obje ove tocke "ne mogu po nasem sudu dati povoda dugoj raspravi, komoli neporazumljenju. Jer sto se zemljistnoga opsega tice realni zemljistni opseg, imenito opseg sadanje gradjanske Hrvatske i Slavonije, ne moze biti preporan izmedju trojedne kraljevine i Ugarske KÉPVH. NAPLÓ. 1906 1911. X. KÖTET. posto on cini cjeloviti dio trojedne kraljevine ne samo jjo povjesti i pravu, nego se takodjer sudara fakticno sa stanjem realnoga opsega Hrvatske i Slavonije, kakov bijase prije sto su njeke cesti stojale u razlikom odnosaju naprama TJgarskoj u óvom ili ónom smjeru drzavnoga zivota.« Tu moram spomenuti, da jedan od vele vrijednih predgovornika u óvom visokom saboru s pomenuo slavonske zupanije. To je ocito, da se to kosi s nasim fakticnim stanjem i s cjelim nasim drzavnim pravom. (Olvassa): »Da n. pr. Eijeka s Primorjem nije prestala biti zato cjelovitim djelom Hrvatske, sto je u upravi mjesto dokinutomu kr. namjest. vijecu dalmatinsko - brvatsko - slavonskomu s ostalom Hrvatskom i Slavonijom podvrgnuta bila zajednickomu kraljevskom namjestnickom vijecu ugarskom. Sad dakle, kad se ugovara növi odnosaj s Ugarskom, ima se ovo urediti za sav opseg i za sve öesti vjelokupne trojedne kraljevine. Od virtualnoga zemljistnoga opsega Dalmicija ne moze biti preporna izmedju obih kraljevina, jer ona je bila upravo koljevkom brvatske drííave, a vélik dio njezin cinio je sastavni dio upravo Hrvatske. U teritorjalnom dakle obzirom interesi i prava trojedne kraljevine i Ugarske ne samo da se ne iskljucuju medjusobno, nego su dapace istovjetni, vec iz razloga, sto zemljistni opceg trojedne kraljevine spada k cjelovitosti zajednicke krune ugarske.« Evo, ovdje se jasno istice, da su interesi nasi medjusobni i prava izmedju kraljevine nase i kraljevine Ugarske istovjetna, da se ne iskljucuju medjusobno, a to je ono, sto ja tvrdim, sto sam u cjelom svom govoru kao jednu nit provukao. Ovo je bas temelj svih nagoda i sporazuma. (Olvassa): »Ovako su i minuli sabori ugarski sbvacali cjeloviost troj. kralj stogu su se sveudilj brinuli i o tom nastojali, da se opet utjelove i pridruze troj. kraljevini one sastavne cesti njezinoga zemljista, koji bjese otrgnute. I mi se od sadanjega sabora ugarskoga nadanio, da ée u tom sljediti s topé svoje predsastnikah i pomocii nasemu zastupstvu, da se trojednoj kraljevini Dalmacija pridruzi, a vojnicka Krajina utjelovi.« Vele stovani gospodine predsjednice, ja bi molio jedan mali odmor. Ja imám jos nesto malo citati, a onda bi zakljucio govor. Somogyi Aladár: Egy kis szünetet kér! Elnök: Az ülést öt perezre felfüggesztem, Brlic Vatroslav: Posto inam njekoliko redaka, da citiram, tocu samo tri minute govoriti i radi suvisnosti moramo to spomenuti. (Olvassa) : »Ali oni drzavni poslovi, u kojih moze biti saveza izmedju Ugarske i trojedne kraljevine nemogu se ustanoviti dotle dok se neured drzavo 31