Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-174
232 174-. országos ülés 1907 június i3-án, csütörtökön. ja ne vjerujem da ne bi svaki inteligentan Hrvat i Srbin, koji se bari javnim poslorima ili koji inace u privatnom trgovackom i prometnom zivotu dolazi u doticaj s Madzarima, nastojao, da si prisvoji znanje madzarskog jezika. (Helyeslés és taps a jobbközépen.) Politika liberalne vlade u ugarskoj i politika bana Khuen Hedervárya u Hrvatskoj nije nista doprinjela toj ljubavi i toj zelji za ucenje madzarskog jezika, pace uspirila inrznju prama madzarskom jeziku. Lorkovic Iván : To su njihovi prijateíji! Brlic Vaíroslav: Budite uvjereni, da je ta politika viáe nanjela stete madzarskom jeziku u Hrvatskoj, nedo bi joj nanjela politika postivanja prava i nagodbenog zakona t. j. §. 56 f 57, 58 i 59 temeljnog drz avnog zakona, koji govori o drzavnom hrvatskom jeziku. Ja cu, evo ovdje, navesti jedan primjer koji mi je saopéen. Kad je kreirana na nasem hrvatskom sveucilistu Pranje Josipa I. u Zagrebu stoüca za ucenje madzarskog jezika, nase je mladez velikim nepovnerenjein gledala u profesora madzarskog jezika, pa ovaj nije imao tako reci nijednoga djaka. Surmin Djuro: Cetiri semestra nije mogao predavati! Brlic Vaíroslav: Eto, a poslije je dobio tek jedno dva slusaea. A áto se je dogodili poslije rijecke rezolucije! Kako je zavladao növi kurs, odmah se je upisalo preko cetrdeset djaka, koji su zeljeli da nauce madzarski. To je najbolji dokaz, kako ce samo postovanje naseg jezika s vasé strane u nama poroditi ljubav i postovanje vasega jezika. Lorkovic Iván: Tako je, vrlo dobro, istina. Brlic Vaíroslav: 0vakovim nacinom ko sto vi hocete óvom zeljeznickom pragmatikom po zajednickom sabofu bez obzira na temeljne nagodbe ustanove, cla nam narinete madzarski jezik, tim nacinom doci cemo samo do tuda, da ce se uskrsiti isto ono stanje, kője je bilo za liberalne vlade i za vlade Khuenove kod nas i dat ceté nasim i vasim protivnikom orudje u ruke, kojim ce moci uspjesno agitirati. Supilo Frano: To je ono! Istina! Brlic Vaíroslav: Da ceté im oruzje, kojim ce uspjesno agitirati protiv madzarskog jezika, i kojim ce onu mrznju protiv njega, koju smo mi samo velikim trudoni i marom i teskom mukom u narodu nasem odklonili uspiriti, i da ce doci na ono, na cemu smo bili prije rijecke rezolucije. Supilo Frano: Harczoljatok a kamarilla ellen és nem Horvátország jogai ellen! Várady Károly: Nagy tévedésben van a kéjiviselö ur. (Zaj. Elnök csenget.) Brlic Vaíroslav: Visoki sabore! Budite uvjereni, da oni preko Leitnece neopazeno pustiti ove situacije, koja ce i vasim i nasim neprijateljima dobro poslnziti. Ako prém je ovdje s 1 odusevljenjem prihvacena nase deklaracija, ako prém je sadrzaj iste ovdje procitan u magjarskom jeziku dakle razumljiv svakomu od vas te ako je postovanoj gospodi bilo zbilja do tóga stalo, da poradimo oko izgradnje nase drzavne zajednice u medjusobnoj ljubavi, trebalo je svase strane posvetiti nasoj izjavi vise paznje, trebalo je sadrzaj deklaracije pomno prouciti i o njemu se zamisliti. Kad bi to bilo ucinjeno, budite uvjereni, da u zeljeznickoj jiragmatici nebi bilo onoga paragrafa, koji govori o magjarskom jeziku na zeljeznicama, i vi bi dosli do uvjerenja, da je nase stanoviste korektno i na zakonu osnovano, vi bi dosli do uvjerenja da se politika nevodi srcem i momentanim uzbudama, nego razumom i pamecju. (Tako je!) Ja sam svoje vremeno, kad sam u svom izbornom kotaru agitirao za riecku rezoluciju i za mene kao pristase te rezolucije, upoti'iebio onu znamenitu izjavu preuz g. ministra trgovine Pranje Kossutha, koji je rekao da treba traziti podpore, da treba náci símpatije rnedju podunavskim drzavicama. Tada sam rekao, da je to daleko sezna i umna politika i da je zbilja potrebno da Ugarska u savczu sa Hrvatskom trazi dodira sa balkanskim podunavskim drzavicama ne samo u jMitickom, nego i u trgovackom i kulturnom smislu. (Tako je!) Ja sam tada citirao ministrove rieői i tumacio, kako Magjari tjeraju pravednu i postenu politiku, koja vodi sve ove narode do slobode i blagostanja. Govorio sam, dam ce tom politikom Magjari steci simpatija kod podunavskih drzava, kod svih Slavena i postati jaki i mocni uslied podpore njihove. Svi su mi odobravali, jer su znali, da je to pametna realna i plodonosna politika, koja je u velikom koncejDtirana i koju smo mi razumjeli. Danas pitam ja vas, gdje je ta j>olitika. Supilo Frano : Kossuthovu stranku pitajte. Brlic Vaíroslav: Pitam ja, gdje je ta politika sada, kad se proti jasnom slovu zakona dolazi s ovakovom osnovom zakona i jednim mahomrusi sve, sto je do danas ta rjolitika ucinila. Kojim pouzdanjem gledati ce onda te drzavice u ovu politiku. koja se sada inaugurira. Supilo Frano: Drang nach Osten, to je sadasnja vasa politika. Brlic Vaíroslav: Pitam je vas, kojim veseljem i kojim zadovoljstvom nastojati ce Dalmatinci, da dodju u zajednicu s nama, a preko nas u zajednicu s TJgarskom. Oni mogu jednostavno reci, da ce njernacki jezik biti zamjenjen magjarskim jezikom. (Nagy taps a jobb középen.) Pitat ce se, sto ce profitirati. Ili ce űzeti jezik velikoga naroda, ili ce pako poprimiti jezik manjega naroda, koji nije tako razsiren kaojDrvi. Ja pitam, hoce li Dalmacija s veseljem htjeti da to ucini. Supilo Frano : ]S T ece htjeti ni outi o tomu. Brlic Vaíroslav: Budite uvjerini, da nece
