Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.
Ülésnapok - 1906-173
173. országos ülés 1907 június 12-én, szerdán. 185 Gospodo ja drzim da vam je jos svirna u zivoj pameti lijepo i struenjacko razlaganje mog hrvatskog druga profesora dr. Vrbaniča zeljeznicama i o njihovom javnopragnom karektsru. Njegovo razlaganje utemeljeno je na njegovom znanstvenom iztrazivanju, utemeljeno je na dokazivanju glasovitoga ucenjaga Gneista, koji je otac moderné upravne nauke i dr. Lorenza Steina, koji izricno véli: da gradjenje zeljeznica i poslovanje njihovo jest cin drzavne uprave i da to poslovanje izvrsuju drzavne oblasti i drzavni cinovnici. Gospodo, moguce da vam se neée svidjeti ovo tumaöenje njemackog ucenjaka. Zato dopustite, da vam citiram tvctnje i rezultate znanstvenog istraáivanja samih magjarskih ucenjaka kao i vaseg vrhovnog sudista, visoke kraljevske magjarske kűrije. Zagorac Stjepan : Cujmo ovo je zenimivo. Magdic Pero : Izticem naposé sveucilistnog profesora dr. Kmetya, koji u svom glasovitom djelu: »Prirucnik magjarskog upravnog prava« u §. 198. izricno véli, da je uprava zeljeznica jedna grana javnov drzavnog prava. {Tahó je! ZivioJ) Surmin Gjuro: On ce govoriti u osobnoj primjetbi i ispraviti to. Magdic Pero: Slusajte dalje sto kaze sveuciliztni profesor dr. Koloman Csiky u svom djelu »Magjarsko upravno pravo« u §. 218. (Olvassa): »Zadaca komunikacionalne javne uprave jest, brinuti se drzavnim silama oko izgradnje, za uzdríavanje i razumjevanje prometa sluzecih sredstava, kao sto su v zeljeznice, poste, hrzojavi i t. d.« (Vrlo dobro!) Gujte i dalje. Evo vam jedne decizije vaseg vrhovnog sudista, kraljevske ugarske kűrije od 8. lipnja 1886. broj 58 gdje se izricno véli. (Olvassa) : »üstanovljenje gradnje dozvolbenih, manipulationibi prometnih odnosaja zeljeznica spada medju eminentna vrhovnicka prava drzava i prema tomu kod zeljeznica pod drzavnim rukovanjem stojecih. namjesteni cinovnici i podvornici nepostupaju na temelju od drzave s privatno-pravnog naslova dobivenog mandata, nego na temelju mandata dobivenog u krugu upravne oblasti, pa se stoga imadu smatrati javnini cinovnicima. (Tahó je! Nagy taps.) Surmin Gjuro: A gdje je sada, Szterényi da to cuje. Magdic Pero: Ja sam uvjeren, da néma Magjára ni u ovoj visokoj kuci, niti izvan nje, koji se nebi óvom mjerodavnom pravorieku svog vrhovnog sudista pokorio i priznao, da je vrhovnog sudiste istinu kazalo. Gospodo! Vi ceté mozda reci, da se je to dogodilo samo 1886. godine, nu ja cu vas ujaozoriti na jednu osudu vaseg vrhovnog sudista od 21. prosinca 1904. broj 10.455, koja je izrecena za vrieme onog poznatog strajka ugarskih zeljeznicara. Ta vrhovna rjesitba u svojim razlozima ponovno se pozivlje na onu svoju deciziju od god. 1886. te medju KÉPVH. NAPLÓ 1906 — 1911. X. KÖTET. mim véli, da zeljeznice, poste i brzojavi spadaju vec po drzavnom ustrojstvu u javnu drzavnu upravu i da su namjestenici ugarskih drzavnih zeljeznica o imenovanju vlade ovisni javni cinovnici, Grahovac Mirko: Slusajte, sto kaze vasé vrhovno sudiste. Magdic Pero: A isam §. 166. magjarskog kaznenog zakona smatra oblastnim organima cinovnike u javnom prometu stojecih zeljeznica, docim §. 461. istog magjarskog kaznenog zakona kaze, da se javnim urednicima imadu smatrati oni, koji su se na izvrsívanje upravno-oblastnih agenda drzavle obvezali, a u takove agende drzavne spadaju sigurno i zeljeznice. U ostalom i u Austriji samoj bilo je vrieme, kad se jedna trgovacko obrtnicka komora bila obratila na cars. kr. ministarstvo komunikacija s pitanjem, da li su c. k. drzavne zeljeznice jedno javno pravno poduzece i da li te zeljeznice uzivaju autoritet javnih oblasti, oclnosno da li su cinovnici njihovi javni urednici, pa je to ministarstvo god. 1899. izdalo nacelnu rjesibu, kojom je kazalo, da se c. kr. drzavne zeljeznice imadu smatrati kao drzavne oblasti i j>rema tomu njihovi cinovnici da nisu nista drugo i da ne mogu biti nista drugo, nego samo javni cinovnici. Surmin Gjui 0: To je samo po sebi razumljivo. Magdic Pero: Visoki sabore! Na hasni dakle niti cieloj magjarskoj stampi, ne hasni niti vasim zastupnicima, a niti sa ministarskih stolica govoriti, da su zeljeznice samo trgovacko jjocluzece drzave, kője ne nőse na sebi javnopravnog karaktéra i da njihovi cinovnici nisu nista drugo nego samo obicni trgovacki punomoónici. Zagorac Stjepan: To je nova teorija samo radi Hrvatske. Magdic Pero: U ostalom i oni, koji su ovu zakonsku osnovu napravili, kao i oni, koji danas ovakove zakonske osnove ovdje brane, mogu biti uvjereni da su zaboravili na jednu vrlo vaznu okolnost u samoj ovoj pragmatici, na jednu nepobitnu cinjenicu, koja dokazuje, da zeljeznice nőse na sebi biljeg javnog pravnogdrzavnog instituta i da su njihovi cinovnici javni cinovnici, koji su u svojim pravima i u svojim duznostima uzporcdjeni svim ostalim nepobitno priznatim javnim cinovnicima i urednicima. To cu vam odina dokazati. (Mozgás.) Dosta zlo, da jedna drzava nopce moze svojim cinovnicima, koji obavljaju ovakove funkcije, (Zaj. Elnök csenget.) funkcije javnih drzavnih organa, da im moze poricati u obce javnoju-avni karakter. Gospode, evo tomu dokaza. Iza uvodno spomenute kuriozne naredbe od 31. prosinca 1875. izasao je obrtni zakón, izasao je trgovacki zakón i ja nigdje ne nalazim u tini zakonima niti jedne ustanove, koja bi subsumirala pod pojam trgovackog punomoc24
