1990. ÉVI NÉPSZÁMLÁLÁS Nemzetiség, anyanyelv I. kötet Nemzetiség szerinti adatok (1993)
BEVEZETŐ - UVOD (Bevezető horvát nyelven)
UVOD Potpunu sliku o narodnosnom i jezičnom sastavu žitelja u zemlji daje popis stanovništva, koji se obavlja svakih deset godina. Na popisnom listu pitanje za materinski jezik bilježi se od g.1880. a pitanje za nacionalnu pripadnost od g. 1941. (izuzimajući godinu 1970.). Zvanične publikacije popisa stanovništva poglavito su arhivskoga svojstva. One sadrže razmjerno uske kombinacije jednako u pogledu narodnosti i u odnosu na materinski jezik. Zahtjev za upoznavanjem i proučavanjem položaja nacionalnih i etničkih manjina u zemlji proteklih godina oživljava. Imajući u vidu živo zanimanje ljudi, u bliskoj su prošlosti objavljeni statistički podaci koji opisuju položaj narodnosti, služeći se kod sastavljanja dijelom već publiciranim podacima popisa, a dijelom s novim podacima, odnosno putem tabela koje se u cijelosti razlikuju od dosadašnjih. Poslije popisa stanovništva iz g.1990. nakon analize dobivenih podataka, objelodanjena je knjiga koja daje podatke o nacionalnoj pripadnosti, materinskom jeziku i poznavanju jezika u manjinskim naseljima. Nju slijedi izdanje koje sadrži dopunu podataka istraživanja popisa stanovništva, pripadnika narodnosti iz godine 1980. Objavljeni su već i podaci koji sadrže nacionalnu pripadnost i materinski jezik na razini županija, grupirano po uhodanoj državnoj administraciji g.1990. Izlišla je iz tiska knjiga koja daje podatke po naseljima iz državne administracije g.1990. u koju su uklopljena pitanja o nacionalnoj pripadnosti i materinskom jeziku iz godina 1990. i 1980. (iz g.1980. podaci još nisu bili publicirani). Ovom se prilikom u dvije knjige okuplja predstavljanje detaljne evidencije po tabelama temeljenim na popisu stanovništva iz g.1990. U nju se građani raspoređuju po nacionalnoj pripadnosti ili prema materinskom jeziku i to kao Mađar, Slovak, Rumunj, Hrvat, Srbin, Slovenac, Nijemac i Ciganin. Zbornik podataka sličnoga sadržaja koji je pripremljen pomoću fonda OTKA (Zemaljski fond za znanstvena istraživanja), sve do danas nije završen na temelju popisa stanovništva u Mađarskoj. Prva knjiga donosi tabele s podacima koji se odnose na sveukupno stanovništvo, čime se pruža mogućnost za usporedbu rezultata dobivenih na pitanja o manjinskoj pripadnosti i materinskog jezika kod cjeline grupe podataka, kao i kod podataka druge grupe u odnosu na ukupan niz statističkih podataka. U prvom tomu nalaze se tabele s podacima o nacionalnoj pripadnosti a u drugom tomu o podacima koji se odnose na materinski jezik. Kod vrjednovanja podataka elaborata potrebno je imati u vidu da su rezultati sastavljeni na temelju osobnih izjašnjenja ispitanika. Zakon o mjerama popisa zasebno skreće pažnju stanovništva na pouzdanost podataka. Uputstva za popunjavanje popisnih listova povjerenim popisivačima daju u nalog registriranje odgovora, koji trebaju biti bez ikakvog utjecaja iz vana. U oba toma tabele po pitanju nacionalne pripadnosti i materinskog jezika - skupno bilježe Hrvati, Bunjevci, Šokci (pod nazivom Hrvati), odnosno Slovenci i Vendi (pod nazivom Slovenci, Vendi). 7
