B. Halász Eva - Suzana Miljan (szerk.): Diplomatarium comitum terrestrium Crisiensium (1274-1439) (Subsidia ad historiam medii aevi Hungariae inquirendam 6. Budapest - Zagreb 2014)
Epilógus
Križevački zemaljski župan (comes terrestris Crisiensis). Uvodna studija oko posjeda. Uključeni su suci navedeni poimence, pri čemu su Gal i Adriján postavili trojicu, a Filip u ime ostalih dvojicu. Karakteristično je da je jedan od tih probi viri bio i nekadašnji plemićki sudac Križevačke županije (Grgur), a vjerojatno i ostale treba tražiti među uglednim članovima zajednice.135 136 137 Osim zemaljskih župana, poznati su i niži dužnosnici županata: centurio i pristaldusP6 U ispravama doba Arpadovića oni se pojavljuju redovito, a u 14. stoljeću u izvorima se pojavljuje samo zemaljski župan. Međutim, vjerojatno je da su ti položaji postojali i tada, samo nam nije ostala sačuvana niti jedna isprava zemaljskog župana ili neke druge pravne instance u kojoj bi se oni spominjali. Izvjesno je da je u prvim godinama 15. stoljeća još uvijek popunjavana čast stotnika (centurio) jer u ispravi zemaljskog župana Valentina, sina Blaža, ulogu njegovog izaslanika igra stotnik Đurak, sin Jurja.13/ Diplomatička analiza Najranija poznata isprava koju je izdao zemaljski župan i koja je ostala sačuvana datira u 1274. godinu. Iz 14. stoljeća ukupno je ostalo sačuvano 12 isprava s punim tekstom i koje samo u svoje ime izdaju križevački zemaljski župani, kao i šest diploma koje zajednički izdaju s križevačkim županom.138 Osim dva izuzetka,139 ostale su dostupne u originalu. Iz 15. stoljeća ostalo je 40 isprava, među kojima su 24 ostale sačuvane u cjelovitom i originalnom obliku. U prvom dijelu diplomatičke analize (vanjska obilježja) razmatrat ćemo samo izvornike isprava, dok ćemo u drugom dijelu uzimati u obzir sve sačuvane cjelovite tekstove isprava. One poznate isprave iz 14. stoljeća, za koje se u intitulaciji zemaljski župan javlja zajedno s križevačkim županom, smatrali smo prvenstveno ispravama potonjeg, stoga ih ovdje nismo razmatrali u analizi. 135 5. rujna 1435. (Documenta 59). 136 Zsoldos, A szent király szabadjai, str. 57-71. Službu satnika spominje i Lujo Margetić kao osobu iz redova iobagiones castri kojih je bilo više jer je svaki županat bio podijeljen na centurije (Povezanost strukture hrvatskog stanovništva, str. 97-98). Na istovjetnost ustanove satnika na različitim područjima od Mošćenica u Istri, Radošića i Oštroga u Dalmaciji, Poljica u Hrvatskoj i Draganića u Slavoniji upozorio je Franjo Smiljanić (Studije o srednjovjekovnim, str. 50, 67-69). 137 15. veljače 1409. (Documenta 32). 138 Osim toga, ostali su sačuvani samo pet spomena i jedan prepričani sadržaj isprave. 139 11. srpnja 1317. (Documenta 2); 23. rujna 1340. (Documenta 6). 95
