Ljudje ob Muri. Népek a Mura Mentén 2. kötet (Zalaegerszeg, 1998)
Jospi Vidović (Čakovec): Sveta Jelena, Šenkovec 1990–1996
Josip VIDOVIC dubine 1,40 m. Ukop je orijentacije istok-zapad sa nagibom proljetnog solsticija. Slijedeci ukop slijedi tek nakon tri metra, dubine 1,70 m orijentacije zapad-istok, sto je do sad jedinstveni slučaj istraživanja ovog prostora. Nekoliko devastiranih kostiju govori nam da je ukop izvršen u več popunjenu grobnu jamu, čime je devastiran raniji ukop. Ispod sklopljenih ruku ovog kostura naden je mali srebrni novčic kralja Ludovika (1372-1382). (6) Slijedi opet prazan prstor od pet metara, nakon čega slijedi pravilan gusti red ukopa do pojave temeljne arhitekture. Nailazimo na sedam ukopa u pet grobnih jama prosječne dubine od 1,50 do 1,70 metara. Svi ovi grobovi sadrže grobne priloge odječe, ili pak obuče. (7) Prvi temeljni zid od cigle širine 0,80 m. te dubine 0,81 m. razdaljine je metar i pol od posljednjeg ukopa. U neposrednoj bližini ovog temelja naden je veliki mlinski kamen promjera jedan metar sa kvadratičnim utorom u središtu. Na udaljenosti od dva metra nailazimo na boltani cigleni kanal širine 0,80 i dubine 0,65 m. Na situacionom planu br. 1. kanal je detaljiziran u mjerilu 1:10. Slijedeci temelj od cigle slijedi nakon 2,5 m. u pravcu sjevera, širine 1 metar i dubine svega 0,22 m. Do graničnog prostora parcele nailazimo na još tri temeljna zida raznih dimenzija i dubina, kao sto se vidi na situacionom planu, ali ukopa na ovome prostoru ne nailazimo. Sondu kanalizacijske mreže pratimo cijelom dužinom Jelenske ceste, sve do potoka u neposrednoj bližini, te na ovome prostoru ne nailazimo na arhitekturu, ili pak groblje sa kosturima. U neposrednoj bližini granične parcele uočena je velika vapnara iz domene izgradnje samostanskog kompleksa. Zbog polaganja kanalizacijskih cijevi, kojih dubina na nekim mj estima prelazi četiri metara, stoje vidljivo na datoj dokumentaciji izvodača, morali su se kosturi iz jama odstraniti i pohraniti u Muzeju. Temeljna arhitektura sačuvana je u potpunosti, nakon čega je sonda zatrpana otkopnom zemljom. ŠENKOVEC 1991 Muzej Medimurja, u suradnji sa Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba, odlučio je da se lokalitet Sv. Jelene u Senkovcu sustavno istraži, te da se nakon istraživanja prezentira javnosti kao arheološki park, zavisno o vrijednosti nalaza, sačuvanosti arhitekture i značaja spomeničke baštine. U sveži s tirne napravljen je plan dugoročne strategije istraživanja i zatražena su fmancijska sredstva od nadležnih organa županije. U skladu pak sa zakonskom osnovom zatražena je dozvola za arheološka istraživanja od Republičkog zavoda, te Ministarstva za prosvjetu i kulturu iz Zagreba, koja je izdana 9.5.1991. god. pod brojem 532-10-1/14-91-02. Na temelju pak usmenog dogovora sa ing. Ksenijom Petrič, te arheologom Marijom Smaljcelj dogovoreni su prioritetni zadaci kao i posebni uvjeti istraživanja, na temelju kojih je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba izdao dozvolu pod brojem 380-19-05-91-1/KP/BS od 10.6.91. god. Tokom mjeseca lipnja i srpanja obavljena su arheološka istraživanja na dogovorenoj lokaciji u Sv.Jeleni. (8) Sama kapelica, odnosno ostatak svetišta nekadašnje pavlinske crkve uvršten je u najviši rang spomeničke baštine, te su istovremeno sa arheološkim istraživanjima započeli i konzervatorskorestauratorski radovi u unutrašnjosti svetišta, koja obavlja Restauratorski zavod iz Zagreba pod stručnim nadzorom Ivana Srše prof. povijesti umjetnosti i konzervatora. Arheološka istraživanja obavljaju se prema začrtanim regularna. (9) Parcela oko kapelice zasadena je crnogoričnim drvečem, koje je odstranjeno sa položaja istraživanja. (10) Prema dogovoru prvo 62
