Ljudje ob Muri. Népek a Mura Mentén 1. kötet (Zalaegerszeg, 1996)

Josip Vidović (Čakovec): Centuries of the Čakovec Fort

Ljudi uz Muru Josip VIDOVIČ STOLJEČA ČAKOVEČKE UTVRDE U više navrata tijekom sustavne obnove starog grada u Cakovcu, obavljaju se veča ili manja zaštitna arheološka istraživanja u zoni zahvata obnove objekta ili pak prostora. U svrhu obnove objekta starog grada Čakovca napravljena je cjelovita povijesna, urbanistička i hortikulturna študija dugogodišnje planske obnove pod nazivom „Perivoj Zrinskih." U ovome referatu, koliko nam to prostor dopusta, želimo ukratko iznijeti kronološki povijest arheoloških istraživanja na prostoru utvrde i oko nje. Rezultati istraživanja manje više preliminarno su objavljeni u raznim publikacijama, te čemo ih u nastavku referata i iznjeti. Pokretni arheološki materij al iznijet u ovome referatu odnosi se uglavnom na poslednja istraživanja koja su ujedno bila i najopsežnija i najdetaljnija. Obilje pokretne arheološke grade ne dopusta nam da se ovdje detaljnije upustimo u analizu grade, več ovdje iznosimo samo najznačajniji i najreprezentativniji materijal. Na karti 1 dat je povijesni prikaz arheoloških istraživanja palače i utvrde starog grada sa kračim opisom obavljenih radova napojedinom objektu, te nositeljima zadatka.

x Sumaran osvrt na povijest istraživanja Čakovečke utvrde i palače 1966. Muzej Medimurja u suradnji sa arheološkim odjelom Gradskog muzeja u Varaždinu želi istražiti južnu i zapadnu kulu te meduprostor izmedu tih dviju kula. Južna kula nešto je više istražena, dok je zapadna kula samo fiksirana u njenim vanjskim bedemima. Pokusne sonde u meduprostoru nisu dale pozitivne rezultate. Voditelj istraživanja je Željko Tomičič arheolog muzeja u Varaždinu.

2 1975.-79. U sveži sa izradom projektne dokumentacije konzervatorskog zavoda za obnovu i revitalizacij u Starog grada u Cakovcu, 1975. godine pristupilo se opsežnim arheološkim istraži vanj ima koja su uz krače prekide trajala sve do 1979. godine. U potpunosti je istraženo dvorište (atrij) palače, kao i dijelovi ulazne veže i fortifikacije. Cilj ovih istraživanja bio je da se konstatiraju eventualne ranije faze gradnje na spomeničkom kompleksu starog grada, te da se utvrde odredeni gradevinski elementi, koji bi stručnoj ekipi restauratorskog zavoda poslužili kod moguče rekonstrukcije nestalih arhitektonskih dijelova površina, kao i valorizacij odredene kulturne slojevitosti. Imajuči na uvid stariju dokumentaciju arhiva iz Budimpešte (1821. god.) nastojalo se spomenutu arheološkim i straži vanj ima potvrditi ili pak korigirati. Istraživanja na arheološkoj podloži odvijala su se etapno, pri čemo je detaljno istraženo dvorište palače (1975./76.), prostor sjeverozapadnog trijema (1977.), prostor današnjeg izložbenog salona te ulazna veža i dio bastiona (1977/78.). Arheološka istraživanja, osim mnoštva pokretne arheološke grade, otkrila su i vrlo značajna arhitektonska dostignuča i 143