Gyökerek • A Dráva Múzeum tanulmánykötete, 2006
Predgovor na hrvatskom
PREDGOVOR Prigodom Dana grada Barcsa plemenit je osjecaj ponuditi svojim ĉitateljima uzastopce vec ĉetvrti broj znanstvenoga zbornika Muzeja Drava u Barcsu. Cini nam posebno zadovoljstvo da je, osim naŝih izvora, sve vise takovih poduzetniŝtava i tvrtki, koje pomazu naŝa nastojanja i napore u istrazivanju proŝlosti. Zbomici serijala „Gyökerek" (Korijeni) mogu se náci na policama brojnih knjiznica zemaljskih muzeja, arhiva i poglavarstava, povrh toga i izvan granica naŝe zemlje. Dobivene povratne informacije iz struke i od znatizeljne ĉitateljske publike jaĉaju u nama nadu da smo svojim radom doprinijeli temeljitijem upoznavanju naŝe kulture, okolice, proŝlosti i uze nam domovine. Godine 2006., kao istaknutu temu, otpoĉeli smo s povijesnim i etnoloŝkim istrazivanjima narodnosnih manjina u Barcsu i njegovoj okolici. Óvom prigodom donosimo studije о podravskim Hrvatima. Juzni pojas Zupanije Somod, nakon osmalijske vladavine i novoga napucivanja, podjednako postaje dómom Madarima kao i Hrvatima. Danas samo u Barcsu, Lukoviŝcu, Potonji i u nekim manjim naseljima zivi hrvatsko puĉanstvo, medutim, tijekom 19. stoljeca od Brznice, Izvara, Boljeva i Barĉa, cak do istoĉnoga ruba zupanije, bilo je hrvatskih naselja. Istrazivaĉi zaviĉajne povijesti i etnolozi su, naime, veĉ u vise navrata iz vise aspekata obradili tematske krugove о Hrvatima u Barcsu i podravskim naseljima. Uradci sadrze brojne jos neobjavljene publikacije о migracijama, etniĉkim suodnosima, о gospodarskoj proŝlosti i о proŝlosti vjere. Do sada je manje istrazena tematika juznoslavenske keramike u tursko doba, ĉije ispitivanje zeli osvijetliti zivot juznoslavenskih naroda za vrijeme osmanlijske vladavine. Narodnosnu seriju i u buduce kanimo nastaviti. Naime, nakon predstavljanja Njemaĉke i Hrvatske manjine 2007. godine zelimo predstaviti Rome. I ove godine odvajamo prostora za studije „vanjskih" suradnika. Nasi ce ĉitatelji moci s novim spoznajama obogatiti svoja znanja о prirodopisu naŝega kraja. Naime, zanimljiv nam podatak pruza najnovija epizoda malakoloŝke serije, kao i uradak о puĉkoj plesnoj kulturi u Somodu. Istrazivanja naŝe nedavne proŝlosti takoder se nastavljaju. Zahvaljujci rezultatima tih istrazivanja mozemo se prisjetiti lokalnih zbivanja i deportacije kulaka, te nepravedno zaboravljenoga profesora, okulista Bélé Horvátha. Drago nam je Ŝto su nasi znanstveni zbomici ponovo pokrenuti prije ĉetiri godine, te su iz godine u godinu postali ĉinbenikom koji se moze unaprijed isplanirati. Takoder nam je drago da je i porastao nas ĉitalaĉki krug. Na sve vise mjesta stizu nasi svesci koji, zahvaljujuci sazetcima na stranim jezicima, mogu zainteresirati i one koji ne znaju madarski. Svrha nam je da na dosljedan naĉin predstavimo smjerove i uspjehe istrazivaĉkih radova u ovoj naŝoj uzoj regiji. Adam Mészáros 9
