Janus Pannonius Múzeum Évkönyve (1966) (Pécs, 1967)
Helytörténet - Kováts, Valéria: Sziget várának kutatástörténetéhez
SZIGET VARÁNAK KUTATÁSTÖRTÉNETÉHEZ 255 vanja koja su savjesno prokontrolirana dovela su do rezuitata kője u buducnositii pri (historijsikim obradama teába űzeti u obzir kao izvorni materi jal. Iskopavanjima, odnosno na osnovu rezuitata iskopavanja ocrtava se nekadasnja madzarska tvrdjava. Ustanovilo se da je prvo utvrd jenje sagradjeno torajem XIV. stoljeca na maiiom ostrvu kője se izdizalo iz vodoplavnog podrucja otoka Alimas. Pótok Almas se takoreci skrio u mocvarastoim podrucju. (»Siget« na madzarskom jezdku znaei »ostrvo«, a Slgetvair — »tvrdjava sagradjeina na ostirvu«). To je ibfrla öetvoirouglasita viteska utvirda tmanjeg formata, ogradjena zidovima od opeke sa potpornim situlbováma, vjerojatno sa malim brojem prizineminiih zgrada, a na sredini se nalaziio bunar. Nazalost, о torn utwdjenju néma pisamiih dokumenata, Kasnije, poöetkam djuóegstoljeca na sjeverozapadnom uglu utvrdenja podignuta je kula od opeke sa akruglim tlocrtom, а mala tvrdjava opasana je sancem. О podizanju kule ima i pisanih dokumenata. Za vrijeme istrazivanja iskopali smo zidove malog viiteskog utvrdjenija, olkruglu kulu, koja je za vrijeme opsade 1566. godine odigrala znacajmu ulogu — nadalje bunar te sanaic, ősim toga nasi! smo uliaz kojii se nalazio na isitocmoj strani zgrade. Uz ovo malo utvrdjenje, na juznoj »trani vjierojatno jos u XV. sitoljecu, sagradjeno je imnogo vece utvrd j^en je sa vise kula, pojaöano sancevima a imalo je oblik slova L. — Ovaj vecá dio utvrdjenja itakodjer je graniöio sa mocvarom te je malu tivrdjavu osíim sanceva zastócavala i moévara. U XV. stoljecu sa juzne strane tvrdjavi se prikljuöilo naselje kője jie imalo historijsku ulogu a kője je vjerojaitno itaíkod'jer bilo opasano sancevima i kulama sto je sluzilo sigurnositi stanovnietva, Tvrdjava, odnosno sistem utvrdenja, vise puta je poveéavan. U to vrijeme ovaj teritorij nazivao se »unu'trasnji grad«. Sa povecanjem, prosirenjem ovog dijela tvrdjave morali su zatrpati sanaic. Sa dvije strane, na jugu i isitoku, dogradjen je niovi dio takodjer oblika slova L. — Dva kraja ovog dijela zavrsavala su se kulaima. Ovaj dio grada takodjer je pojacan bedemom a ;na istoőnoj stari naiazila se kapija. То je biila tzv. ^srednja tvrdjava-«. Sa istoka i juga iskopan je sanac u koji je voda dovedena dz 'mocvare. Prelko ovog sainca sagradjen je most koji je poveztivao srednji dio tvrdjave sa vamjskim dijelom. Ova tvrdjava sa nekoliko kula imala je vise zgrada a pore i jugoistocne kule probijena je kapija. Kroz ovu kapiju je put vodio u grad, u dio utvrdjenja koji je nakon opsade 1566. godine nazvan »starim gradom«. To je bilo naselje utvrdjeno sa 3 kule i sancem. Spoljasnji dio tvrdjave i uitvrdjeni grad povezivao je drveni mosit. Spoljasmji dio tivrdjave se poidudara sia danáénjoan povrsinoim tvrdjave, ősim sjeveirozapadne kule. Za vrijeme gradjevánsikih radova 1558—60. godine kule su pregradjene po pirimjeru tailijanskih kula all je gradjevnd materi jal ositao isiti. Izuzetak cini kamena lkula uinuitrasnjeg grada koja je sagradjena jos pri je opsade 1566. godine. Za vrijeme pregradnje unustrasnja i srednja tvrdjava je takoreci potpuno spojena pa se taj dio zajedniáki nazivao »unutraánjom tvrdijavom«, j'er je to ibi о jedan slklop i jer je taj dio od spoljasnjeg dijela bio odvoj'en sanioem. — Za vrijeme iskopavanja unutrasnjeg dijela nasli это sistem drvenilh greda kője su oivlcavale sanac sa dvije sitrane i na osnovu toga mogli smo naznaciti tacan pravac i duziniu sánca. Iz ovog sánca izivadili smo ostatak stufoa nekadasnjeg mosta te nam je na taj nácin postalo moguce da odredimo posljednje mjesto zadrzavanj a branilaioa itvrdjavé, tj. ono mjesto odaklesu branioci posli na juris. Iskopali smo ostatke ogromne bedeme okrugle kule, koja je podignuta u zrak a koja je stajala u unutrasnjem gradu, nagorjele grede i mnogo topovskiíh tanadi. Nakon istrazivanja srednjevjekowie trvdjave pregledalü smo materi jal iz vremena turskdh osvajanja. Iskopali smo vise zgrada i ustanovili da je u to vrijeme spoljasnja tvrdjava spojema sa kulom koja je podignuta na rusevinama unutrasnjeg grada, a sanac je razdvajao ova dva dijela isticuci tako znacaj turskih vojnilh skladista koja su sagradjena na mjestu nelkadasnje unutraánje itvrdjave. Sto se raisporeda tice, tvrdjava iz vremena. Turaka skoro se u potpunosti podudara sa óvom danasnjom. Nákon protj erivan ja Turaka spoljasnje dijelove povezanih nasipa pojacali su opekama, a na mjestu sjevernog poveznog nasipa sagradjen je niz kazamata, sanac je рак potpuno zatrpan, Tako je tvrdjava vec u XVIII. stoljecu dobila danasnjii olblik. Istrazivanje kője je trajalo vise godina, dalo je odgovoir na pitanje u kakvoj forrni i u kakvoj mjeri je danasnja tvrdjava ocuvaia konstrulkaiju i tloort srednjevjekovne madziarske trvdjave.
