Merk Zsuzsa - Bálint Attila: Baja Je Godina Grad - A Bajai Türr István Múzeum kiadványai 27. (Baja, 1999)

"Pomazani Apostolski kralj Madarske Karlo IV. s ovoga se mjesta ukrcao na brod i napustio domovinu, kako bi ga neprijatelji odveli u progonstvo. Prisječajuči se toga, Madari, učite bolje voljeti domovinu, nego što mrzite jedni druge".

Veči dio Bačko-Bodroške županije, medu inim i županijsko sjedište Sombor, je dakle nakon Trianonskoga sporazuma 1921. dospio u sastav Jugoslavije. Županijsko sjedište nove upravne jedinice, osakačene Bačko-Bodroške županije, postala je Baja. Grad je mjerilima važečima u meduratnome razdoblju, zabilježio značajan napredak. Drugi svjetski rat je prekinuo taj trend, te je povratkom u sastav Madarske onoga dijela županijskoga područja koji je poslije Prvoga svjetskog rata dospio u sastav Jugoslavije, Baja 1941. izgubila status županijskoga središta.

Nakon njemačke okupacije Madarske (19. ožujka 1944.) počela je getoizacija Židova i njihova deportacija. Gradonačelnik Baje dr. Sándor Bernhart, učinio je sve kako bi olakšao patnje Židova, te u gradu nije postojalo antisemitsko uporište.

"Mjesni Židovi koncentrirani su u ulicama oko sinagoge i drugih službenih zgrada. Gradonačelnik dr. Sándor Bernhart bio je vrlo častan čovjek i nije bio voljan ustanoviti službeni geto ili zabraniti razmjerno slobodno kretanje Židova u sveži kupovine ili drugih ciljeva". (Randolph L. Braham: Madarski Holocaust). Bajska

Od posljedica bomdardiranja oštečen Bajski most 27. rujana 1944. godine

11