VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 55

55 Valja znati

1S2

), da su tri amerumua

1

™) u cijeloj Siriji, to. jest u državi Arapa, od kojih prvi sjedi u Bagdadu, a jest od roda Mua

metha ili Muhumeta; a drugi sjedi u Africi, i jest od roda Alima i Fatime, kćeri Muametha ili Muhumeta, po čemu se i zovu Fatimiti; a treći sjedi u Hispaniji, pa jest od roda Mavije. Valja znati, da je u početku, onda, kada su Saraceni bili go

spodari cijeloj Siriji, ameruman sjedio u Bagdadu, a gospodovao je cijelom Perzijom, Afrikom, Egiptom i Sretnom Arabijom, i imao je ove velike amiradije

184

) ili strategije: prvu amiradiju Perziju, ili Ho

rosan, drugu amiradiju Afriku, treću amiradiju Egipat, četvrtu ami

radiju Filistiim ili Ramble, petu amiradiju Damask, šestu amiradiju Hemps ili Emesa, sedmu amiradiju Halep, osmu amiradiju Antiohiju, devetu amiradiju Haran, desetu amiradiju Emet, jedanajstu amiradiju Esibe, dvanajstu amiradiju Musel, trinajstu amiradiju Tikrit. A kad se Afrika otrgla od vlasti amirumna u Bagdadu, postala samovlasnom, i pro

glasila vlastitoga si amira (emira), bude, kako je i prije bilo, prvom amiradijom Perzija, drugom Egipat, i po redu ostale, kako je prije rečeno. A sada opet, kad je Amiruman u Bagdadu onemoćao, postade samostalan (ίδιόρυθμ,ος)

.amir Persije, to jest Horasana, i prozva sebe amirumnom, noseći koran na pločicama oko vrata poput lanca. Pa kaže za se, da je od roda Alimova. A amir Sretne Arabije bio je uvijek i vazda pod vlašću amira egipatskoga, pa i on postade samostalan, te i on sebe prozva amirumnom. Kaže i on, da je od Alimove loze.

185

) Glava XXVI. Rodoslovlje odličnoga kralja Hugona.

186

) Valja znati, da kralj Italije, veliki Lotar, otac uglednoga kralja Hugona, potječe od roda Karla Velikoga, ο kome ima mnoge hvale, slavospjeva i pričanja, i veličanja njegovih ratova. Ovaj Karlo bijaše samodršcem (monokratorom)

187

) svih (svojih) kraljevstva. A vladao je u velikoj Frangiji. Za njegovo doba niko se od ostalih kraljeva nije usudio kraljem se nazivati, već svi bijahu njemu podložni.

188

) On pošalje u Pa

182 Sr. ο tim dvjema Ιστέον 'ότι — fragmentima Manojlović: 1. c. p. 22 i 36. One bj pristajale tamo iza 15. ili 22. glave. 183 Άμεροομν'εΐς dicti supremi apud Saracenos principes Sr. Ducange: Gloss. Gr. Bury: Treatise prevadja tu riječ sa kalifi. Cf. Ducange: Glos. Lat. Άμερουμνής je iskva

reno Amiral — mumenin === vladar vjernika, jedan odt ituia arapskih kalifa. 18

*) Άμηράδ'.α, Amirae ditio, regnum, provincia. Ducange Glos. '

85

) Ο tom sr. Müller: Der Islam im Morgen und Abendland 1885, I. 536. 598 et passim si., pa Manojlović, p. 36. si, 18β

) F. Bury: Treatise, p. 123. — Bury p. 141. drži, da je ova glava pisana izmedju septembra 949. i 31. augusta 952: 187

) Monokrator u Bizantu zove se autokrator, ali taj naslov pripada samo ro~ majskom caru. 188

) δκόσπονδ&'., za pravo ugovorom podvezanj.