VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 53

53 Iberi vodu piju, kako (piše) Atenej

lu

) u 2. knjizi „Deipnosofista" ovako: „Filarho u 7. knjizi veli, da i Iberi piju svi vodu, prem su najbogatiji od svih ljudi

; imaju naime premnogo srebra i zlata Kaže, da oni uvijek samo jedanput na dan jedu zbog škrtosti, ali da nose presjajna odijela". Glava XXIV. Ο Hispaniji.

175

) Po čemu se veli Hispanija? Od tako nazivanoga giganta Hispana. Hispanije su dvije oblasti (eparhije) Italije, velika i mala. Ovu pominje Haraks

11<s

) u 10. knjizi „Kronika* : „U Hispaniju malu izvanjsku, kad su se Lusitanci na novo odmetnuli, pošalju Rimljani protiv njih stra

tega Quinta". On podjedno veli ο njima objema (Hispanijama)

: „Quint rimski polemarh u objema Hispanijama, potučen od Virijata, učini ugovor (mira) s njime". Veli se, da se ona (Hispanija) prozvala Iberijom u 3. knjizi „Helenske povjesti" : „Hispaniju Heleni isprva zvahu Iberijom, kad još nijesu bili saznali za naziv cijeloga naroda, nego od dijela te zemlje, koji je kod rijeke Iberije, i od nje nazivaju cijelu (zemlju), tako je prozvavši. Kašnje kažu, da se prozvala Panijom.

177

) Glava XXV. Iz istorije sv. Teofana Sigrijanskoga.

178

) Te godine Valentinijan ne satno, da nije bio snažan spasiti Bri

taniju, Galiju i Hispaniju, već je izgubio i zapadnu Libiju, ovijem na

činom : Dva bijahu stratega, Etij i Bonifacij, koje je Teodosij na prošnju Valentinijana u Rim poslao. Kad je pako Bonifacij dobio upravu nad zapadnom Libijom, Etij, zavidjajuć mu, potvori ga, kao da ustanak sprema i da teži Libijom zavladati. I ovako govoraše Placidiji, Valen

tinijanovoj majci. A još je i pisao Bonifaciju ovako: „Ako po Tebe pošlju, nemoj doći. Ogovoren si, pa carevi hoće da Te varkom u ruke dobe." Primivši to Bonifacij, i povjerovavši Etiju, kao plemenitome pri

17 *) Atenej jc živio oko 195. U „Deipnosofistima" (15 knjiga) ima mnogo učenih stvari i ulomaka iz propalih pisaca. Gercke, II. 88. Saidas spominje kratki sadržaj. 17

') Laskin: o. c. p. 95, op. 390. veli, da glave XXIII. i XXIV. po svom sadr

žaju i vrelima bolje pristaju u spis „o tematima", pa da su možda amo došli tek po

grešno. Medjutim ima pravo Manojlović, 1. c. p. 8., kad veli, da su obje ove glave ispravno uvrštene u „de admin, imp,", jer Hispanija Porfirogenitovih vremena već davno nije bila provincijom .carstva, dok su naprotiv u „De themat." redom obradjena sva faktična temata carstva Porfirogenitova, osim Dalmacije, toja se (značajno) obradjuje, tek u „De admin, imp.", i to .na sasvim drugi način, nego što se temata Obradjuju u „De thematibus". m

) Historik iz Pergama iz 2. vi.eka po Is., napisao 40 knjiga Έλλινικών ιστο

ριών (Suidas). Mühet: Fragm. III. 636. 1?7

) Lapsus calami mjesto Spanijom

t kako je i nazivlje u gl. 23., 1. 8. odozdo (Patr. 221). F. Geizer: Adnotationes in Georgium Cyprium, ρ. 90. 178

) Manojlović, p. 22, Ispisano sve do p. 113. 1. 5, [Ed. Bon.] iz Teofanove Hro

nografije (De Boor, I. p. 93. 1. 31 — p, 95, 1. 25) A. M. 5931.