VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 4

4 „optimae notae" pariški, nekad br.. 2661, sada 2009 gr. membranac.

18

) Banduri je i Meursijev prevod podvrgao reviziji, kako sam u pred

govoru veli. — Oba djela i „de themat." i „de adm. imp." skupa sa djelom „de Ceremoniis" izdao je J.Bekker u Bonnu, g. 1829. Bekker je pregledao tekst, a i prevod, nu njegovo izdanje ima takodjer mnogo pogrešaka, pa učeni svijet nestrpljivo čeka novo izdanje. Obrekao ga je Bury, ali dosele još nije izašlo. Migne: Patrologia graeca ima u sv. 113. god. 1864. djelce „de themat." i „de admin, imp/' Ovo izdanje priredjeno je na osnovi bon

skoga izdanja. III. Djelo „de tketnatibus", koje nosi u rukopisu naslov: Φιλο

πόνημα Κωνσταντίνου οίου Λέοντος του Σοφοΰ,

14

) jest jedino

15

) vrelo odakle saznajemo postanak razdijeljenja države na vojničke djelove: themata, kojima je na čelu stajao strateg, kome bješe i civilna uprava povjerena. Prvu knjigu izdao je Bon. Vulcanius, sa latinskim prevodom i komen

tarom od Fr. Raphelengija, Lugd. Batav. 1588. Obje knjige skupa sa latinskim prevodom izda F. Morellus, Paris 1609. Meursius izda ovo djelo, skupa sa „de admin, imp." Ludg. Bat. 1617.; Banduri pako u Parizu 1711., odnosno u Veneciji 1729. Drugu knjigu, koja govorio tematima zapada, izdao je sa uvodom, koji spada po Krumbacheru medju najbolja djela ο bizantskoj geografiji, Th. L. Fr. Tafel, u Tübingenu 1847. — Djelo to izdano je i u Migneovoj Patrologiji (Knjiga 113). Bonsko izdanje ima sva četiri careva djela u Bekkerovoj recenziji, Bonn 1829. do 1840.

16

) IV. De caerimoniis aulae byzantinae: 'Έκθεσις της βασιλείου τάξεως. Sadržaje detaljni ceremonijal bizantskoga dvora kod pojedinih obitelj

skih i javnih svečanosti, pa ima i mnogo stvari državopravnoga ka

raktera. Djelo je kasnije dobilo takodjer i dodataka, što se naročito vidi u 1. I. 96., koji sadržaje proklamaciju Nikefora Fokasa kao cara od god. 963. Jedini rukopis nalazi se u Lipskom, i potiče iz 11. ili 12. vijeka u

) Cod. Par. br. 2009 potiče iz početka 13. ili konca 12. vijeka. Krumbacher'*, p. 256 veli: noch unbenutzt sind die Fragmente des Werkes in Cod. Mutin. IV. 6. 1. saec. 15. — Ο rukopisima palatinskom ili Meursijevom, pa pariškom pisao je takodjer W. Peez u Byz. Zeitsch. VI. (1887). 590; pa Vary u: Akademiai Ertesitö 72, 710—712, (1895). Sr. i Bury: ο. c. 92. op. ") Banduri, nota 1. Patr. 63. 16

) Gelzer: Die Genesis der byzantinischen Themen Verfassung; Leipzig 1899. p. 8. 1β

) Ο tematima pišu: Finlay, Rambaud (175 i sl.), Bury (Hist, of later emp, II. 339 sl.) Naročito valja istaknuti: Diehl: V origine du regime des themes dans Γ empire Byzantin, Paris 1896; Gelzer: Die Genesis der byzantinischen Themenverfassung. Abhandlungen d. kön. Sachs. Ges. d. Wissensch., phil.hist. Ct. XXVIII. 1899.; Uspcn

skij: Voennoe ustrojstvo vizantijskoj imperii, u: Izvest, rusk, arheol. instituta VB Kon

stantinople, Sofija 1900, 154—208. Bury: History from Irene to Basil I. London 1912. p. 221—231,