VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 29

29 prodaju ih Rusima. Kad Rusi kupe ove ladjice, razrješuju svoje stare čunove, vade puljarke

33

), i škare

34

), i ostale sprave, pa ih (nove čunove) opreme. Mjeseca junija onda se rijekom Dnjeprom spuste do Vitečeva (Vjatičevo), grad koji je Rusima tributaran. Ondje ostanu dva do tri dana sabrani, dok se svi čunovi skupe, a onda se otisnu i spuste dalje niz rečenu rijeku Dnjepar. I najprvo dodju do prvoga praga

35

, nazva

noga Nespij

u

), što znači ruski i slovenski: ne spavaj. Ovaj prag to

liko je tijesan, koliko širina čikanistirija

s1

); u sredini su pako pećine, koje izgledaju kao otočje. Kad na taj prag voda dodje i preko njega pretiče i odanle pada na donji kraj, daje jaki šum i. zadaje strah. Rusi se ne usudjuju onuda sredinom proći, već se primaknu kraju i ljude stave na suho, dočim si stvari ostave u čunovima, pa onda vodici goli gaze* nogama pipljuć, da se na kom kamenu ne ogrebu. Dok ovi pako gaze, jedni drugovi

38

) odrivavaju provu, drugi rebra ladje, a treći opet krmu

39

). I tako sa svom pažnjom prelaze preko prvoga praga zavojem i uz obalu rijeke. Dok ovako prodju preko toga praga, ukrcaju opet ljude, što su ih stavili na kopno, pa otplove i dodju do drugoga praga, koji se ruski

40

) zove. Ulvorsi, a slovenski Ostrovni prag

il

), što znači otok praga. 1 ovaj je sličan prvom, mučan i teško prohodan, i opet isku

cavši ljude, prevezu čunove, kao i prije. Jednako prolaze i preko 1re

ćega praga, zvanog Jelandri (Gelandri), što slavenski znači

: jeka praga. Tako ide i opet preko četvrtoga, velikoga praga, koji se ruski zove Aifar, a slovenski Nejasit, zato što pelikani (nejasiti) imaju svoja skro

višta u kamenju praga

42

). U tom pragu idu sve ladje ravno kopnu, pa izlaze oni, što su od njih opredijeljeni, da stražu straže, i odlaze tamo, i ovi budno straže radi Pečenega. Ostali pako uzmu sobom stvari

43

), ϊ3

) Πέλλα, quibus undae e navigiis ejiciuntur, dakle sprava, kojom se voda pulji. Narod zove tu spravu puljarka, valjda ista osnova sa „pela". 3

*) to jest držala za vesla. Cf. Banduri nota 6. i 7. (Patr. p. 172). 35

) Pragovi (noporn) su brzice na rijeci, slapovi. 3e

) Prema carevu tumačenju, veli Banduri, mjesto Essupi valja pisati Nesupi. Nota 9. (Patr. 172). Nesupi = nestpi. 37

) Τζυκανιστήριον. Mjesto u carskoj palači (cf. Ebersolt Jean: Le Grand Palais de Constantinople et le livre des Ceremonies, Paris, 1910, 45), gdje su na konjima lopte igrali (σφαφίζειν). Basilii vita, c. 55; Liudprandi: Antapod. V. c. 9. Du Cange: Gloss. 3S

) drug, dugi debeli kolac, kojim se skela ili oveći čun rivlje. 3e

) Ja sam se ovdje pomogao riječima, koje ima narod u mom kraju. i0

) Scilicet; švedskogermanski. 41

) Ostrovnui. Držim, da nije trebalo carev prevod ispravljati u prag otoka. (Ma

nojlović 1, c). 42

) Današnji Nenasitecki prag. Blizu njega nadjoše bizantinskih novaca iz doba Heraklija. Laskin: p. 72, n. 289. Manojlović: p. 35. Nejasit u crkvenoslovenskom je

ziku znači pelikan (Laskin) *') Text ima πράγματα i πετζιμέντα; Manojlović, pag. 37, op. 2, drži, da je prvo roba (trgovačka?) a drugo prtljaga. Sopkoklis u svom riječniku tumači, kao i Ducange Gloss, πετζιμέντον od latinske riječi impedimentum, a daje joj znamenovanjc baggage