VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 4. - 223

223 svojoj fundäcionalnöj ispravi (od god. 1066.) o osnutku samostana sv. Marije u Zadru samo Krešimira.

13

) Po svemu ovome moramo uzeti, da se Krešimir IV. dočepao Dal

macije već na početku svoga vladanja, kako uzimlje i Rački.

14

) No Šišić. nije toga mnijenja. Na osnovu toga, što se god. 1069. zadnji put spominje carski namjesnik (sa sijelom u Zadru), zaključuje on,

15

) da je Dalmacija istom u ovo doba došla iz ruku bizantskih u vlast hrvat

skoga kralja. No tu predmnjevu obaraju one već navedene činjenice, na osnovu kojih mi moramo zaključiti, da je Krešimir IV. već prije god. 1069. postao gospodarom Dalmacije, naime da se zove „kraljem Hrvatske i Dalmacije"

, da se u dalmatinskim ispravama navodi ime Kresitnirovo, da i dostojanstvenici latinske Dalmacije sudjeluju uz hrvatske velikaše u kraljevskim vijećanjima i potpisuju kraljevske odluke i t. d., sve to već prije god. 1069., kako se to vidi iz onodobnih isprava; biogradske od veljače god. 1059.,

lf

'j ninske od god. 1062. po prilici,

17

) šibeničke od 25. prosinca 1066.

18

) i dviju zadarskih od iste god. 1066. H,

j Imademo doista dvije isprave dalmatinskih gradova (Trogira i Zadra), u kojima se ne navodi ime kralja Krešimira IV., nego samo ime bizant. cara Konstantina (X.) Duke, a to su: isprava od god. 1064. o osnutku ženskoga samostana u Trogiru i spomenuti već hirograf za

darskoga opata Petra od god. 1067.

20

) Na osnovu njihovu sudi Sisić,

1

) da su tada ti gradovi (kao i ostala Dalmacija; bili pod neposrednom vlasti bizantinskom. Međutim one ne mogu oboriti dokaznu moć osta

lih već navedenih isprava, tičući se Dalmacije, koje spominju ili sa

moga Krešimira ili u zajednici s bizant. carem. Ta već godinu dana prije Petrova hirografa, naime god. 1066 navodi Cika u svojoj funda

cionalnoj ispravi zadarskoga samostana sv. Marije na čelu isprave samo ime kralja Krešimira, a nipošto cara; a i Krešimir u svojoj za

13

) Documenta br. 50. str. 65. 14

) O. c. u „Hadu" XXVII. 93. «) „Geschichte der Kroaten" I, 246. i 252, bilj. 1. 10

) Documenta br. 40. str. 51. Po Šišiću .„Gesch. d. Kr. I, 225. bilj. 1. spada ona u g. 1060. ") Docum. br. 45. str. 62. Po Šišiću „Priručnik" I, 1, str. 246. spada ona u god. 1066—1067. ls

) Docum. br. 51. str. 66. 19

) Docum. br. 50. i 52. str. 65. i 67. Po Šišiću „Gesch. d. Kr" I, 246. bilj. 1. spada druga isprava u početak g. 1067. — Pače i ona isprava, koju Rački stavlja u god. 1069. (Docum. br. 56. str. 7.4—75.) spadat će u g. 1060., jer se u njoj Lovro zove samo biskupom (naime osorskim), a mi znamo, da je Lovro bio izabran za spljetskoga nadbiskupa g. 1060 (Docum. br. 42. str. 59.), pa se i u njoj Krešimir zove „kraljem Hrvata i Dalmatinaca." 20

) Documenta br. 46. i 53. str. 63. i 69. *\ „Geschichte der Kroaten" I, 243. bilj. 2. i 246. bilj. 3. *