VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 4. - 202

202 Doista ta darovnica nema datuma, ali se on dade odrediti bar po pri

lici. U njoj se spominju gotovo isti svjedoci, kao u jednoj drugoj za

darskoj ispravi od 19. prosinca 986., kojom se obnavlja ovaj samostan sv. Krševana, pa zato moramo uzeti, da je i ona prva negdje u to doba izdana bila; doista neko je vrijeme izmedju izdanja obih isprava moralo proteći, jer se u prvoj ispravi spominje kao opat toga samo

stana Traso, kako rekosmo, a u ovoj drugoj (od g. 986.) Majo. Zato uzimlje Rački, da je ona izdana oko g. 995., a mogla je biti izdana i prije (n. p. g. 990.). Ako je dakle tako, onda ovaj Traso od g. 990—995. ne može biti ista ličnost s onim Trasonom od g. 1029—1042., jer nije vjerojatno, da je jedna te ista ličnost bila oko 50 godina opa

tom toga samostana. Imademo dakle dva opata sv. Krševana imenom Traso, starijega iz god. 990—995. po prilici, i mladjega od g. 1029—1042. A budući da smo sprijeda razložili, da nije vjerojatno, da je Madije živio oko g. 1029—42. u doba drugoga Trasona, moramo zaključiti, da je ono darovanje (navedeno u Petrovu hirografu) učinio Madije (tobožnji I.) u doba Trasona Starijega, kako to tvrdi Rački,

43

) uzimljući, da se to zbilo negdje oko g. 990. Medjutim nije Madije II. moguć ni u slučaju, da je bio samo jedan opat Traso. Ovo pako mogli bi ustvrditi samo onda, ako uz

memo, da ona zadarska isprava (o darovanju prava ribolova rečenom samostanu) spada u kasnije doba, negoli u g. 995. Rački ju je stavio, kako rekosmo, u tu godinu zato, jer su u njoj navedeni gotovo isti svjedoci, kao u onoj od g. 986. Ova ima 15 svjedoka, a ona 13; od tih je 12 istih, tako da prva ima 3 druga svjedoka (arhidjakona Amata, arhipresbitera Petra i tribuna Črneku), a druga samo jednoga (tribuna Teodozija) Kad bi sad uzeli, što je dosta nevjerojatno, da je svih tih 12 svjedoka živjelo još 20—25 godina (iza g. 986.), onda bita isprava (o pravu ribolova) mogla spadati u početak 11. stoljeća (naime u g. 1006—1011.), kako uzimlje i Šišić.

44

) Prema tome mogao je i Madije (koji se zadnji put spominje g. 999.) biti živ u to doba, pa zato i Šišić (I. c.) veli, kako spomenusmo, „da je ipak više nego samo vje

rojatno, da je Madijevo priorovanje zaseglo svakako još i u početke 11. vijeka". U tom slučaju morali bi još uzeti, da je i opat Traso, koji se u ispravama spominje istom u g. 1029—1042., živio u rečeno doba (1006—1011.), a to bi moglo biti, jer nije nipošto nemoguće, da je netko oko 30 godina na čelu jednoga samostana. I u tom dakle dosta nevjerojatnom slučaju nije potrebno, da uzmemo, da je početkom 11. stoljeća egzistirao neki Madije II., sin Madija I. Otuda pako slijedi iS

) „Documenta" br. 18. str. 23. • **) O. c. u „Vjesniku arh. društva" XIII, 85. bilj. I. veli, kako već navedosmo, „da isprava od g. 995. ne isključuje mogućnosti kasnijega datiranja i s početka XI. vijeka".