VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 4. - 198
198 su poslije zapale serijskoga biskupa". Jednako tvrdi i sam Šišić („Pri ručnik" I, 176. bilj. 2.), da su krčka i osorska biskupija došle pod spljetskoga nadbiskupa oko g. 877—879., budući da je posve vjero jatno, da je hrv. vladar ustupio dio svoga teritorija krčkoj biskupiji tek onda, kad je ona otrgnuta bila od tudjega nadbiskupa i podvrgnuta bila pod hrvatskoga, spljetskoga (naime oko g. 877—879.). Prematome moramo uzeti, da g. 852. ta biskupija još nije. imala rečenoga hrvat skoga zemljišta, i po tome da se one riječi Trpimirove povelje ne mogu tumačiti onako, kako to čini Šišić. Zato ja mislim, da će ove riječi, kad ne znače, da jedan dio Trpimirove države ne potpada pod spljetsku nadbiskupiju, mora zna čiti to, da jedan dio spljetske nadbiskupije ne leži na teritoriju Tr pimirove države, dakle da spljetska metropolija obuhvaća cijelu Trpi mirovu državu sve do Dunava (blizu Biograda), i osim toga još neke druge zemlje i krajeve,, koje nisu bile u vlasti Trpimirove države, a to su bile: bizantinska Dalmacija i oblasti t. zv. Crvene Hrvatske (Zahumlje, Travunija, Duklja i Podgorje). Riječima dakle Trpimirove povelje, da se spljetska nadbiskupija proteže gotovo po cijelom vlada nju Hrvata, hoće se označiti, da se najveći dio područja spljetske nadbiskupije nalazi na teritoriju Trpimirove hrvatske države, a manji dio na drugom zemljištu. 5. O zadarskoj porodici Madijevaca. Ova zadarska plemićka porodica igrala je znatnu ulogu u hr vatskodalmatinskim političkim prilikama druge polovice X. i prve po lovice XI. stoljeća. O njezinoj genealogiji i njezinim rodbinskim vezama s hrvatskom kraljevskom kućom, pisao je potanje Šišić. 27 ) On se 0 tom izrazuje ovako : „U pitanje (o toj rodbinskoj vezi) upućuju nas ova dva podatka. U ispravi, izdanoj u Šibeniku na Božić 1066., daje Petar Krešimir „regiam libertatem monasterio St. Marie Jadrensis, quod soror mea Cicca fabricauit", 28 ) dok u drugoj od iste godine 1066. (odnosno 1072.) daje kralj istom samostanu „in dedicatione basilice" „terram in Tochinia . . . quam avus meus C(resimir) dédit cognato suo M adi 0 et filio eins Dabrone". 29 ) Da Cika nije bila rodjena' sestra Patra Kreši mira, već je dovoljno naglašeno; očito je tim izrazom kralj htio da što krepče istakne spram nje svoje rodbinske veze i prijateljstvo, na koje pokazuje ona druga isprava riječima, da je Zadranin Màdije sa sinom Dobronjom bio „cognatus", dakle po tankoj krvi rodjak njegova djeda kralja Krešimira III., čije se vladanje ima postaviti izmedju g. 1000. i 1030. Iz toga slijedi, da je rodbinstvo medju hrv. kraljevskom 27 ) „Genealoški prilozi o hrv. nar. dinastiji" u „Vjesniku arh. društva" XIII, 85. 28 ) Rački „Documenta" br. 51. str. 66. 29 ) Rački o. c. br. 52. str. 67.