VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 4. - 189

Nekoja pitanja iz starije hrvatske povijesti. 4. O prostiranju salonskospljetske metropolije sve do obale Dunava i gotovo po cijelom vladanju Hrvata. U Trpimirovoj darovnici (od g. 852.) spljetskosolinskoj nadbisku

piji veli se, da je ona „metropolis usque ad ripam Danubii et pene per totum regnum Chroatorum".

1

) Ovih riječi dotiču se i Bulić i Bervaldi u „Kronotaksi" str. 475. bilj. 83., i nastoje njezin smisao rastumačiti. Oni uzimlju, da je sisačka biskupija (koja je obuhvatala veći dio Po savske Hrvatske) po hunskom razorenju Sirmija (g. 441.) bila otcijeplje

,na od sirmijske metropolije, prenesene u Solun, i podvrgnuta salonskoj metropoliji; pa zato kad je poslije salonska metropolija obnovljena bila u Spljetu, koja je baštinila i ime i sve povlastice salonske metropolije, da je ona i zadržala svu svoju vlast u cijelom opsegu i ovo rado isti

cala ; stoga da se u pomenutoj povelji naglasiva, da spljetska biskupija siže risque ripam Danubii. Prema tome drže pisci, da je sisačka bi

skupija (dotično Postavska Hrvatska) i u doba Trpimirovo (g. 852.) pripadala spljetskoj nadbiskupiji, i po tome da je ova sezala do Du

nava na sjeveroistočnoj medji te biskupije (u Sirmiumu). To je mnijenje izrekao već Farlati

2

) a onda i Josip Mikoczi,

2

) koji uzimlje, da se je Posavska Hrvatska iza onoga tobožnjega oslobo

djenja od franačke vlasti (za Porina) opet povratila pod crkvenu vlast spljetskoga nadbiskupa; od novijih pako pisaca pristaje uz to mnijenje i dr. Franjo Rački.

4

) Medjutim ovo mnijenje ne će biti ispravno. Sam Rački navodi, da je Karlo Veliki, osvojivši zemlje Bavarskoj na istoku do Dunava i Tise i brineći se oko raširenja kršćanstva i uredjenja crkvenih odnošaja odredio dekretom od 14. lipnja 810. (zapravo 8LI.)

5

) rijeku Dravu za granicu izmedju solnogradske i akvilejske crkve, a to da je potvrdio g. ') Rački „Documenta" br. 2. str. 4. 2

) „Illyr. sacr". III, 53. 3

) „Otiorum Croatiae lyb. L« Budae 1806. str. 287—8. 4

) „Hrvatska prije XII. vijeka glede na zemljopisni opseg i narod" u „Radu" knj. 56. (1881.) str. 116. sl. 6

) /. Kukuljevič „Codex diplomaticus" I. Zagreb 1874. br. 55. str. 41. — Böhmer „Regesta imp." I, br. 461. str. 206.— Šišić „Priručnik" I, 1, a, str. 178—180. 14