VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 1. i 2. - 19

19 suverenitet, ma da su opetovano Bugari tamo postavljali vladara, ali nema nikakova smisla u glavi ο dalmatinskim Hrvatima, kojima Bugari nisu nikada kralja postavili, pa za to ne bi bilo niti potrebno zanije

.kavati bugarski suverenitet nad Hrvatskom, kad bi se to ticalo dalm. Hrvatske, kako se to prividno čini.

77 Doba, kada je car napisao svoje djelo „de ađministrando imperio". Pošto car u svom djelu spominje, da car Roman nije više na životu, to se uzimlje da je djelo pisano nakon 15. srpnja 948. Ta već u glavi 13. govori se ο Romanu, kao pokojnom. Glava 27. (Patr. 237) pisana je 948—949., jer Ό toj godini (A. M. 6457, ind. 7) govori, kao ο današnjoj. Isto tako veli car u gl. 29., da od onda, kad su Salo

njani preselili u Raguzu „ima do danas, to jest sedme indikcije god. svijeta 6457 (t. j. 9489. po Krstu) pet stotina godina." Po tom dakle znamo stalno, da je car pisao gl. 27. i gl. 29. god. 948—9. ili precizno, izmedju 1. septembra 948 i 31. augusta 949. Glava pako 26. nije mogla biti pisana kasnije od god. 950., pošto veli da je sada vladarom Italije Lotar. Glava nadalje 45. spominje kao današnju (naime on

dašnju) godinu 6460. indikciju 10., što odgovara 1. septembra 951. do 31. augusta 952. Rambaud

19 na temelju toga veli, da prvih 29. glava bješe redi

govano g. 949. i 950., glava pako 45. g.

.951—952., a slijedeće godine da je cijelo djelo bilo gotovo. Po tome bi dakle bilo djelo postepeno pisano. Isto mišljenje ima i Marczali u Magyar Honfoglalas Kutföi

79

, pak drži kao vjerojatno, da su glave 36—40, koje govore ο Magjarima i Pečenezima, morale biti napisane u godinama 950—951. Protiv ove teorije sukcesivnoga nastavljanja djela ustao je Bury radi glave 30., koja spominje Otona Velikoga. Pošto Bury ovdje pri

hvaća Westbergovu

80 teoriju, po kojoj Konstantinova Belohrobatija obu

hvaća Češku, Moravsku i Slovačku, to se pod ίδιος άρχων bijelih Hr

vata ima razumjevati Boleslav češki, koga je Oton Veliki tek u svibnju ili lipnju g. 950. sebi podložio. Pošto pako po nazoru Buryjevu način, kojim Konstantin govori ο podvrgnuću češkoga kraljevstva (recte bje

lohrvatskoga arhonta) pod Otona, ne pokazuje, kao da je ono u gl. 30. bilo napisano u povodu toga, što bi car neposredno prije toga ™) Mjesto se to (četvrti δτιfragmenat 31. glave) u istinu tiče ilirske Hrvatske. 78

) op. cit. 172. 7tl

) Izdala magjarska akademija znanosti 1900.; p. 90. 80

) Zapiski petrogr. akad. ser. VIII. raz. histfilo*. III. 4. (1898.) pp. 97—101. *