VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 1. i 2. - 14
14 valja za to, ako nam štogod ne paše, odma zabaciti Konstantinovo razlaganje. (Grot, p. 15.). 5. Car je znao kadšto i štogod promijeniti na tekstu svoga predloška, pa su se tako lako i pogrješke potkrale. Tako primjerice veli u gl. 14., da je Muhamed išao u Egipat i Palestinu trgovati sa raznoplemenicima (αλλοφύλων), dočim njegov izvor, Georgij Monah, veli, da je trgovao sa istoplemenicima (ομοφύλων). A i pripovijest u gl. 14. ο zvijezdi Veneri — Άλλ^ οόά Κοοβάρ (arapski) — je preinačio. 65 ) Nu ne samo, da se car nije vazda tačno držao svojih predložaka, • već je znao i pojedine izreke predloška pobrkati. Tako je primjerice u glavi 19., 66 ) gdje se je služio sa Teofanovom kronologijom, izreku ο blasfemijama, koje je Omar počinio u Salamonovu hramu, stavio iza izreke, koja govori ο Danilovom proročanstvu, uslijed ćesa je cijelo štivo skoro nerazumljivo. Ovakovo neispravno poredanje izreka nala zimo i u glavama XXX. i XXXI., kako smo to u posebnom ekskurzu ο tim glavama istumačili. 6. Djelo „de administrando imperio" nije pisano, ili makar i sa brano, od početka do kraja u jednom mahu, već uz prekidanja. Samo tako si možemo rastumačiti, da imade dosta opetovanja, dapače ne samo u različitim štivima ο raznim predmetima, već i kod opisa jednoga te istoga naroda ili zemlje. Sravni na primjer prikaz Saracena u gla vama 14— ·25 67 ) ili pako opetovanja u glavama 29. i 30., gdje nam se nasrt Avara odnosno Slovena na Solin na široko dvaput pripovjeda. Pregled djela. Car je u uvodu sam označio pregled onoga, što kani napisati. Prema tome bi se imala cijela rasprava dijeliti na tri dijela: 1. Pravila po kojim valja postupati sa susjednim narodima, i kako može carstvo u miru živjeti, ako zgodno izigra jedne narode prema drugima. 2. Opis naroda pojedinoga, njegove zemlje i povjesni mu razvitak. 3. Vanjsku i nutarnju politiku carstva. Bury je pokazao, da ovo razdijeljenje ne odgovara glavama djela i njihovim naslovima, već da su ti naslovi bili, kako je već rečeno, tek marginalna kazala, kojim nije bila svrha, da odrede pojedine otsjeke djela, već samo vodici za čitatelja, koji su često i ispali. Tako se naslov gl. 13. „o Turcima susjednim narodima" može primjeniti samo 'na 1. alineju fragmenta (ort.) prvog. Takovih i tomu sličnih pri • 5 ) Ima još i drugih sitnica, sr. Manojlović, p. 30 (Rad 182). • sr. takodjer za glavu 21. Manojlović: p. 45., koja je dosta izprebrkana. ee ) Manojlović : 1. c. p. 32 i si. ") Sr. gore opaska k glavi 14.