VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)

Strana - Sveska 3. - 116

116 ne može zaključivati, da je on već od početka (od tobožnje njihove obnove) u njima vladao, dakle da bi oni već od toga doba imali hr

vatsko žtteljstvo. U njima su se tada još bili uščuvali Romani, koji su samo pomalo i tečajem dužega vremena uzmicali i izčezavali pred Hrvatima, dok ih nije sasvim nestalo. 2. O ustanku dalmatinskih Hrvata protiv Franaka. O borbi Hrvata s Francima govore nam opširno franački izvori

42

), ali imademo i jednu vijest kod Konstantina Porßrogenete*

3

) koja glasi ovako : „Nekoliko godina pokoravahu se u Dalmaciji nastanjeni Hr

vati Francima, kao i prije i u njihovoj zemlji (t. j. u Franačkoj); no Franci su njih tako mučili, da su i dojenčad Hrvata ubijali i psima ju bacali. Ne mogući to Hrvati od Franaka podnositi, odmetnuše se od njih i pogubiše glavare (arhonte), koje im bjehu postavili. Poradi toga diže se na njih iz Franačke velika vojska, i pošto su jedni s dru

gima sedam godina vojevali, kasno i jedva nadvladaju Hrvati i po

ubijaju sve Franke i njihova glavara (arhonta) Kocilisa (KotÇtXiv). Otada bijahu svoji gospodari i nezavisni, pa zatražiše sv. krst od rimskoga pape; i budu poslani biskupi i pokrste ih za Porina, njihova glavara." Budući da Porfirogenet govori o ustanku Hrvata u Dalmaciji (staroj), trudili su se mnogo stariji povjesničari, da odrede doba toga ustanka, kako to potanko navodi dr. Šišić, a mi ćemo ovdje u kratko opetovati. Tako uzimlje /. Lucius,**) da se oslobođenje Hrvata od Franaka i njihovo pokrštenje zbilo za bizantinskoga cara Heraklija Starijega, pod kojim imenom on razumijeva cara Justinijana II. Rhinotmeta, koji je dvaput vladao, od g. 685—695. i 705—711. Njemu se približuje Joh. Krist. Engel *

b

) koji stavlja oslobođenje Hrvata u doba oko '630., i to u vezi s doseljenjem Hrvata u Dalmaciju. Nasuprot D. Farlati*

&

) veli, da se ta buna i borba zbila od g. 825—832., a tako i Fr. Pejačević (Pejacsevich),

47

) dok Stjepan Salagius*

8

) drži, da je bila od g. 828—835. Josip Mikoczi

49

) opet prvi je ovu pobunu Hrvata protiv Franaka doveo u vezu i s Panonijom, gdje da su Franci onako okrutno vladali, kako pripovijeda Porfirogenet, poslije propasti i smrti 4a

) Annales Einhardi, Fnldenses i dr. u Documenta br. 171, 21, str. 320 — 328. 43

) „De administrando imperio" ed. Bonn. 1840. cap. 30. str. 144—145. 44

) „De regno Dalmatiae et Croatiae lib. VI." lib. I. cap. XI. ed Francofurti (zapravo Amsterodami) 1666. str. 45—47. 45

) „Geschichte des ungrischen Reichs und seiner Nebenländer. II. Th. Staatskunde und Geschichte von Dalmatien, Croatien und Slavonien" Halle 1798. str. 452—453. 46

) „Illyricum sacrum" Vol. III. Venetiis 1765. str. 47—48. 47

) „Historia Serviae Calocae 1799. str, 37. 48

) „De statu ecclesiae Pannonicae lib. VII." Quinqueecclesiis 1777. lib. II. str. 13 2—134. 40

) „Otiorum Croatiae liber unus" (Opus posthumum) Budae 1806. str. 271—284. i 363—370. m