VJESNIK 20. (ZAGREB, 1918.)
Strana - Sveska 3. - 104
104 (koje su osvojili) zauzeli i Epidaurum, ali ne kaže, da su to bili svi gradovi po Dalmaciji (osobito primorski). Porfirogenet veli izrijekom samo za Salonu i Epidaurum, da su bili od Slavena zauzeti (a ne veli ni to, da su možda bili razoreni). 1 Toma Arcidjakon spominje propast samo ovih dviju gradova; Salonu da su osvojili i razorili Goti (Slaveni) (o. c. cap. VII. p. 23—28.), a Epidaurum neki doseljenici, koji su iz Rima bili potjerani (cap. VIII. str. 30.). Pop Dukljanin pako veli, 11 ) da su Goti (= Slaveni) razorili u Dalmaciji mnoge gradove, a od njih spominje izrijekom osim Solina (Salone) još Dalmu (Dalminium), Narnn (Naronu) i Skardon (Scardonu), kojih slavnih latinskih gradova od tada nestaje, (samo je kasnije hrvatski Skradin nastao na ruševinama stare Scarđone). Drugi dalma tinski gradovi valjda su se uščuvali, jer* nema sumnje, da bi ih ovi izvori bili naveli, da su propali, osobito važnije gradove, kao Zadar, Trogir i dr. Porfirogenet (o. c. gl. 29. str. 128.), pače veli za ova dva grada (kao i za Rab, Krk i Osor), da su se oni uščuvali u vlasti Romanova sve do njegova doba. Doista ova se tvrdnja ima tako razumjeti (kako već rekosmo), da su ti gradovi opstajali u njegovo doba (u polovici IX. stoljeća), jer medju tim uščuvanim gradovima spominje i kasnije (iza provale Hrvata) nastale Dubrovnik i Spljet, ali to ne smeta, da uzmemo, da je ta tvrdnja opravdana glede ostalih navedenih gradova i otoka, naime da su se oni uščuvali već od rimskoga doba. Toma Arcidjakon (o. c. gl. IX. str. 31.) opet veli, da su neki od salonskih bjegunaca na mjestu nekoga staroga, razorenoga grada osnovali novi grad Jadriju ; no ako pod time razumijeva grad Zadar, onda on drži, da Zadar prije toga nije ni opstajao, pa po tome da nije ni mogao biti od Slavena razoren; no to shvaćanje nije ipak oprav dano, jer se Zadar spominje kao rimska kolonija već od prvoga sto ljeća poslije Isusa. 12 ) Da je Zadar postojao prije provale Avara i Sla vena, vidi se i iz pisama pape Grgura I„ upravljenih na svećenstvo.i puk grada Jadere. 13 ) Medjutim veli dr. Luka Jelić, u ) da se Tomina vijest ne može ticati današnjega Zadra, nego Jadrentuma od g. 530., ili današnjega Jadrtovca kod Šibenika, kraj kojega se još nalazi jedna Punta Jadra s lučkim svetionikom. Prema tome, makar se ona vijest Tomina ticala ili (tobož) novo osnovanoga grada Zadra Jadnje ili pako Jadrtovca (Jadruntuma), ni u kojem slučaju ne može se iz nje izvesti u ) „Ljetopis" izdao dr. Ivan Crnčić u Kraljevici 1874. gl. II. str. 5. (hrvatski tekst). 12 ) V. Th. Mommsen„ Corpus inscriptionum latinaru m " III, 1. str. 374. (Documenta str. 281, bilj. 4. Tu Rački nagađa, da je možda Zadar mnogo trpio provalom Hrvata i da su se u nj sklonuli Salonjani iza propasti svoga grada; polome on ne drži, da je grad bio razoren za ove provale). 13 ) Documenta o. c. br. 163, 38. 40. i 41. str. 248—249. u ) „Povjesno-topografske crtice o biogradskom primorju" u „Vjesniku arheol. društva" N. ser, sv. III, g. 1898. str. 42,