VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 3. i 4. - 315
315 Kad je pokojni Jireček godine 1904. navršio svoju pedesetu go dinu, dr. Bozo Cvjetković, sadašnji profesor u Dubrovniku, i ja — mi bijasmo tada oba Jirečekovi djaci, Cvjetković historičar a ja slavista, i na početku naših sveučilišnih nauka — sastavili smo jedan biblio grafski pregled njegovih dotadanjih radova (Periodičesko spisanie LXVI. 1905. sv. 3—4). Tamo je pobilježeno 189 što samostalnih djela, što rasprava, što kritičkih ocjena. Zadnje je veliko samostalno djelo Jirečekovo prvi dio povijesti Srba. (Geschichte der Serben. Gotha 1911). Prije tog djela prikazana je srpska povijest na njemačkom jeziku u djelima : Johann Christian von Engel, „Geschichte von Serbien und Bosnien" (Halle 1801) i Leo pold von Ranke, „ Serbien und die Türkei im 19 Jahrhundert" (Leipzig 1879), a na našem u Srečkovićevoj Hstoriji srpskoga naroda I." (Beo grad 1884.) i u „Historiji srpskoga naroda" od prof, dra Stanoja Stanojevića (2 izdanje Beograd 1910.). Jireček ide u svom djelu za tijem, da na osnovi izvora, sustavno, tačno i vjerodajno prikaže glavne dogadjaje srpske prošlosti. Taj prvi dio seže do god. 1371., do bitke na Marici i do početka turskog vladanja nad Južnim Slavenima. Upravo sada izašla je prva polovica drugoga dijela, koja obuhvaća doba od 1371. do 1537. Korekturu od knjige počeo je da obavlja sam Jireček, a nastavio prof. V. Jagić. Nastavak ovoga znamenitoga djela povjeren je na predlog Vatroslava Jagića Jirečekovom učeniku dru. Aleksi Ivicu. — Istodobno prikazao je Jireček srpsku državu Srednjega Vijeka i njezin život (Staat und Gesellschaft im mittelalterlichen Serbien. Studien zur Kulturgeschichte des 13—15 Jahrhunderts I. III. Denk schriften der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philos.hist. Classe Be. 56 i 58). Htio je da napiše i nastavak tome, započeo ga, ali mu smrt nije dozvolila da nastavi. Za češku enciklopediju „Ottfw Slovnik ~Naučny" napisao je vrlo mnogo članaka, ponajviše iz prošlosti i života Južnih Slavena a izmedju njih osobito je dragocjen članak „Dubrovnik" . „Matica Hrvatska" zamolila je god. 1906. Jirečeka da napiše sustavnu povijest Dubrovnika, ali se nije odazvao toj molbi. Jireček bijaše redoviti član češke, srpske, bugarske i bečke aka demije, a dopisni Jugoslavenske, petrogradske i madžarske, pa začasni " ili pravi član mnogobrojnih književnih društava u Evropi. Njegovo znanje bijaše golemo već u mladim godinama, neprestano ga je popu njavao velikom marljivošću sve do smrti. U južnoslovenskim histo rijskim pitanjima bijaše strukovnjakom svjetskog glasa, koji je znao da u spornim pitanjima izreče odlučnu riječ. Literatura balkanske po vijesti, može se reći, nastajala je pod njegovim vodstvom. Njegovi se radovi odlikuju bogatstvom gradje, mnoštvom poticaja, strogom kriti čnošću, divnom ozbiljnošću i objektivnošću, širokim pogledom i golemom erudicijom. Bijaše čovjek odlična osjećaja i takta, bistra i kritična duha.
