VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)

Strana - Sveska 3. i 4. - 287

287 vode Fridrika, grof Fridrik iz Vovbara [Vovbre, njem. Heunburg] u Koruškoj i Babonići počeše 24. junija 1308. opsijedati Slovenji Gradec i osvojiše ga u mjesecu juliju."'

1

) Dne 16. avgusta bio je grof Ivan Babonić već u svom gradu Steničnjaku.

80

) Austrijska kronika Otokareva opisuje nam takodjer te dogadjaje : „nach sunwenden über aht tac von Gurk der bischolf Heinrichen und von Hiunburc grâf Friderichen unde die Wabenigen sach man vor Windischgretze ligen".

31

) JoŠ prije nego je pao Slovenji Gradec u ruke udruženih opsjedatelja, bijaše sklopljen takodjer prvi mir. Dne 4. julija izmiriše se gorički grofovi Henrik i Albert s bratom kralja Henrika, vojvodom Otonom, te mu osim Višnje Gore povratiše sve, što mu za ovoga rata bijahu osvojili u Kranjskoj.

3

') Na taj su se način Babonići našli dosta osamljeni u nizu jakih protivnika Habs

burgovcima na jugu. Morali su dakle nastojati, da se i oni sporazume s go

ričkotirolskim grofovima, a to tim više, jer su se i Habsburgovci spremali, da sklope mir s češkim kraljem Henrikom. U ovoj svezi je, mislim, razumljiva ona listina, sastavljena u Steničnjaku dnö 16. avgusta 1308., kojom je grof Ivan Babonić za se i za svoju braću, svake i druge prijatelje prepustio za uvijek sve posjede i očevu baštinu, štono ležahu u području goričkotirolske grofije, goričkim grofovima Henriku [II.] i Albertu |III.] i njihovim baštinicima, i ob

vezao se prisegom, da radi toga ne će ni on ni njegova braća ili svaci ni

jednim načinom smetati goričkoj braći, pače će ih podupirati savjetom, pomoću i dubokom sklonošću, kako se dolikuje prema prijateljima i svacima.

38

) Slijedećih su godina Babonići vjerno stajali na strani goričkoga grofa Henrika IL, kad je preduzimao vojne na oglejske patrijarhe. U Furlaniji se skoro neprestano vojevalo, osobito otkad je postao patrijarhom Ottobono de' Razzi [1302.—1315.].

3

') Godine 1309. započeŠe najžešći bojevi; uz patrijarha bijahu furlanski gradovi, a goričkomu grofu pomagao je dio plemića. Ovi su takodjer sazvali furlansku stalešku skupštinu, tako zvani parlamenat, i pogadjali se s grofom Henrikom u svrhu, da dobije naslov i vlast generalnoga kapetana Furlanije. Da olakša provedenje svojih težnja, nagovori Henrik svoga svaka Ivana Babonića, da navali u Furlaniju. Babonić je dne 15. maja 1309. sa svojim hrvatskim vojnicima, koje su u Furlaniji zvali naprosto Babonići [cum magna gente, nomine Babaniz|, navalio na selo Mortegliano [na jugu od Vidma] i prouzročio mnogo zla.

85

) 2!

') Aelschker, Geschichte Kärntens, 1, 456. 3l)

) Thalloczy, Die Geschichte der Grafen von Blagay, 153. 8

») 1. c, str. 1239, verz 95535—95539. 3 Aelschker, o. c, 457. 8a

) Thalloczy, o. c, 153. u

) G. B. Picotti, I Caminesi e la loro signoria in Treviso dal 1283 al 1312 (Li

vorno 1905), 177 sl.; Czoernig, Das Land Görz und Gradišća. 310; Traversa, Ottobono de' Razzi, 1. c, 30. 35

) Juliani canonici Civitatensis chronica, (ed. Tambara, Rerum italicarum scriptores, 24, pars 14), 44.