VJESNIK 19. (ZAGREB, 1917.)
Strana - Sveska 1. i 2. - 134
134 u konceptu, a napisano je prije, nego se u Beču saznalo za smrt Deli šimunovićevu, dakle nà početku svibnja. — U prvoj se „facilitaciji" spo minje i nekakva „hesterna assecuratio", što ju je Seilern u ime Kar lovo dao ablegatima „de benignitate clementissimi domini," i „de praetio fidei Croatarum in pectore augustissimi reposito declaratio". Da znamo, kada je Seilern dao ablegatima onaku pismenu ili usmenu izjavu, onda bismo mogli dakako odrediti dan, kojeg je projekt sastavljen i bez sumnje domala uručen Seilernu. Ne smije setu misliti na rekredencijalno pismo od 16. svibnja, jer bi to bio filius ante patrem. Uzmemo li na um svrhu projekta, a i to, da je Seilern u travnju nekoliko puta požurivao sastanak projekta, onda je gotovo sigurno, da mu je zatraženi spis uručen ili već prije one uže konferencije ili naj kasnije prije onoga rekredencijalnoga pisma, što je ostalo u konceptu. Da li je dvor poslušao projekt ablegata? Što se tiče vladareva pisma izdana od austrijske dvorske kancelarije (16. V.), vjerojatno je, da postoji uzročna sveza izmedju projekta i načina izdavanja pisma, no dokazano to nije. Isto se tako ne može pouzdano tvrditi, da je uža konferencija neke stvari odlučila u povodu hrvatskoga projekta, na pr. da se pokušaju predobiti staleži i redovi ugarski po odanim nekim osobama. Koncept se ovoga spisa nahodi medju neregistrovanim aktima Isusovačkoga kolegija zagrebačkoga u kr. ugarskom državnom arkivu u Budimpešti (fasc. 6. br. 111.). Kako je dospio medju Isusovačke spise? Na to se pitanje ne može pouzdano da odgovori, no vjerojatno je, da se nekoć nalazio medju Plemićevim spisima, kojih je g. 1773. pri ukidanju kolegija bilo u Isusovaca šest sanduka (cistae). Komisari su ove spise zapečatili, a da ih nisu pregledali. Mješovito je pak po vjerenstvo zaključilo u svibnju g. 1774., neka isti komisari sanduke otvore, javne spise, ako ih ima, neka sekvestriraju, a ostale barem registriraju i predaju kraljevskome fisku kanoti spise, što pripadaju izu mrloj obitelji (AA. Cons. Croat. 1774: Iun. 121. pag. 25.). In facto praescitae successionis augustissimae domus Austriacae inter reliqua maiorum et prudentiorum consilio suppeditanda occurrunt difficultates et facilitationes earundem. Difficultates. 1. Domini Hungari resentire feruntur, quod domini status Croatiae eandem succèssionem motu suö proprio insciis ipsis admiserint. Facilitationes. Primae. Si saeratissima caesarea et regia Maiestas statibus Croatiae medio litterarum anularium (idque talibus ide'o ne eaneellaria Hungarica ope
