VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 1 - 76
76 njihov sastojao, kako je već istaknuto, u darivanju, to jest u predavanju svoje vlasti pojedinim osobama, privatnim ili javnim. Sva šarolika slika različitih posjedovnih i društvenih odnošaja, što je nalazimo u trinaestom vijeku, dade se svesti na ovu jedinu točku. U pojedinostima je drukčije postupak Arpadovića bio vrlo različit. Jedamput su poklanjali cijele župe, kao što je to bilo u primjerima, koje smo već naveli, drugiput bi darovali samo koji dio župe, kako je to bio slučaj kod župe kalničke godine 1264. ' 69 Dogadjalo se, da su pojedince ili cijele generacije oslobadjali od podavanja gradu, pače od jurisdikcije župana, kao i to, da su strance naseljivali na zemlje gradske uz dužnosti, koje su im svojevoljno odredili, a koje su mogle biti vrlo slične dužnostima plemenitih ljudi. 170 Da bude zbrka još veća, svi su se U različiti staleži u trinaestom vijeku nazivali jobagionima. Tako su se zvali prvi velikaši vojvode Bele, kao i plemenitih ljudi, pače i isti kmetovi. 171 Nakon propasti stare plemenske uprave morala je nastati nova, koja će odgovarati promijenjenim prilikama. Naravni je razvoj tražio, da se nova uprava organizuje na najjačoj staroj upravnoj jedinici. Za najveći dio župa medju Savom i Dravom bila je to župa križevačka. Odličniji položaj križevačke župe odrazuje se u prvoj polovini trinaestoga vijeka najbolje u Časti križevačkoga župana. Župan križevački nije jednostavni župan, već ujedno namjesnik bana ili podban. Jakša je sve vrijeme kroz koje je bio župan, nosio naziv podbana, pače i bana. 172 Jakšin nasljednik župan Dominik takodjer se nazivlje podbanom. 173 Za Jurja, Junka i neposredne njihove nasljednike nema doduše u spomenicima toga imena, ali je njihova vlast bila prije veća nego manja od vlasti Jakše i Dominika. To je dokaz, da izvor vlasti križevačkoga župana nije više samo uredba župe, pa ni u promijenjenome svome obliku, nego takodjer osoba bana. Tako je križevački župan po svojoj vlasti kao podban bio već u prvoj polovici trinaestoga vijeka osposobljen, da ima vlast i nad većim područjem, nego što ga 169 Cod. No. 800. p. 304. 1264. 170 Tako je prema ispravi Cod. IV. No 514. p. 597. 1255. vojvoda Koloman naseljio više stranaca u Rovišće i dao im slobodu, koju su imali plemeniti ljudi. Iz iste se isprave razabire, da su i jednostavni kmetovi gradski bili dizani u viši stalež. Nešta slična je isti vojvoda načinio u Cariću: Cod. V. No 559. p. 26. 1256. 171 Cod. III. No 220. p. 246. 1225, Prelza je dobio od župana JurŠe dio Klokočevca (Cod. V. No 887. p. 417). i taj dio ima naseliti jobagionima (Cod. V. No 734. p. 230. 1262.). U Ugarskoj je Karâcsonyi našao trinaest porodica jobagiona gradskih pripadnika, koje još niti nijesu sve madžarske (Karâcsonyi: o. c. III. p. 165.—191.). Dakako ti nemaju ništa zajednička s plemenitim ljudima, što je jasno već iz malenoga njihovoga broja. 172 Cod. IV. No 67. p. 71. 1238. 173 Cod. IV. No 31. p. 397. 1249.
