VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 1 - 52
52 pripadaju Kalničanima, jer se pod crkvom sv. Nikole, što u ispravi dolazi, misli bez sumnje crkva sv. Nikole u Gragjeni. 56 Sinovi Zlobše Juraj, Nikola, Saul, što se spominju kao gospodari neke zemlje izmedju Blizne i Velike, porijeklom su iz Rovišća, jer su tamo njihove baštinske zemlje. 57 Gospodari Gornje Blizne izmedju potoka Blizne i Koprivnice i njihovi medjaši dijelom pripadaju plemstvu komarničkom, a dijelom čak grdjevačkom. 58 Ekskluzivnost plemenitih Križevčana, kojom su isključivali iz svoje zajednice sve strance, ma kako ti njima drukčije po svojim posjedovnim odnošajima blizu stajali, dobar je dokaz za njihovo plemensko jedinstvo. Ona ujedno jasno pokazuje, kako je plemensko jedinstvo bilo temelj svemu njihovu životu, jer je doista drukčije nemoguće shvatati, kako oni Kalničani, koji su živjeli daleko od svoga središta medju plemenitim Križevčanima, nijesu pripali njihovoj upravnoj cjelini. Predstavnik plemenitih Križevčana jest njihov križevački župan. Kako se ostali župani, kao što ćemo vidjeti, brinu oko pojedinih institucija plemena, tako se plemenski župan brine za samo pleme. On je njegov starješina. Kad se vlast križevačkoga župana već davno raširila preko granica postojbine plemenitih Križevčana, još uvijek je župan križevački posebni zastupnik plemenitih Križevčana. 59 II. Teritorij je križevački zauzimao razmjerno prema opsegu ostalih hrvatskih plemenskih zajednica znatan opseg. Sterao Se od utoka potoka Konjske u Cesmin pritok Veliku do potoka Canjeva i Presečna, te od Lonje kod utoka potoka Dulebske do Bednje i izvora Koprinice. Na jugu ga je rastavljalo vlastelinstvo dubravsko, vlasništvo zagrebačkih biskupa, koje je sizalo negdje sve do utoka potoka Koruške u Glogovnicu, na dvije od prilike jednake česti, a na sjeveru je sa svih strana obuhvatao zemlje kalničke. Na cijelome tome križevačkome području nalazila su se isprva, a još i na početku trinaestoga vijeka, samo dva pravna subjekta vlasništva: plemeniti Križevčani i križevački grad. Dobro poznavanje cijeloga križevačkoga teritorija, koje nam je omogućeno brojnim ispravama, većinom kupoprodajnim ugovorima ili potvrdnicama za imanja, daje nam pogled u poseban svijet pravnih posjedovnih odnošaja, rezultante neke prvotne zajednice posjeda i utjecaja vanjskih faktora. 5j Starine IV. p. 220. 51 Cod. VI. Nb 312. p. 368. 1280. D8 Cod. X. No 187. p. 253. 1330. No 213. p. 282. 1336. 58 Cod. X. No 348. p. 495. 1339.
