VJESNIK 18. (ZAGREB, 1916.)
Strana - SVESKA 3. - 196
196 mnoga njegova darovanja, ostavio je sinove Ivačinove Tomu i Filipa (kasnije zagrebačkog biskupa) i nadalje u vlasništvu Ali kad je umro Andrija, morao je Bela zbog prigovaranja ostalih velikaša Tomu i Filipa lišiti njihova posjeda, pa im je obećao, da će ih ili odštetiti ili im posjede vratiti. Kralj je učinio ovo posljednje. 161 ) Zelena je bila na potoku Zeleni kraj Slanja, kako se vidi po opisu medja Slanja. Potomci su Tome povećali svoj posjed, kad su od Kureja gradjanina varaždinskoga bili kupili njegov posjed, što mu ga bio darovao kralj Bela. 162 ) Posjed je bio prije svojina nekoga Petra „ćelavoga". Južno od Slanja na izvoru Rasinje i na Rasinjici darovao je kralj Bela posjed Herbortu sinu čupana Osla negdje prije godine 1248. Istu je zemlju bio darovao Herbortovu bratu biskupu Benediktu. ,63 ) Posjed ie medjašio izmedju ostalih sa Slanjem, Toplicama, Križevčaninom Sedeslavom i zemljama Cerova brda. Osli pripadaju plemstvu šopronjske županije. 164 ) Nedaleko od toga posjeda isto na Rasinji dobili su posjed Povša i Geče sinovi Geče rodjaci župana Tome i biskupa Filipa. Oni već godine 1253. imadu križevački posjed Cerovo brdo, koga je kralj Bela godine 1244. poklonio banu Dioniziju. 165 ) Taj su posjed oni od njega i baštinili, jer im je bio rodjak, a isto mislimo i za njihove zemlje na Rasinji. Kako su bili vjerni kralju Vladislavu, podijelio im je taj za njihove posjede znatne povlastice. 166 ) Još u doba, dok je bio vojvoda u Hrvatskoj, poklonio je kralj Andrija sedam sela na Glogovnici, Rasinji i Koprivnici templarima. Kasnije je kao kralj sam taj svoj dar potvrdio. 167 ) Križari su imali zemalja takodjer kod Ludbrega, gdje se više puta spominju kao medjaši. Tu su jednu zemlju godine 1320. poklonili za njih vrlo zaslužnome Nikoli Ludbreškome. 168 ) Ipak su najznatniji naseljenici u ovome kraju Opoji od plemena Gut-Keled. Kolijevka im je selo Gut sjeverozapadno od Stolnoga Biograda. 169 ) Kako su imali prostrane posjede u zaladskoj županiji sjedne i druge strane Mure, od kojih je ponajglavniji bio Bekšin, nije čudo, da su rano prešli i preko Drave. Njima pripada župan Martin, što je osnovao samostan sv. Petra u Cataru. God. 1137. načinio je oporuku, u kojoj je dva posjeda ostavio zagrebačkomu biskupu, a jedan je od njih bio Šemovac na Dravi. Za nj veli taj pobožni župan, da ga ima 161 ) Cod. IV. No. 366. p. 421. 1250. No. 327. p. 368. 1248. 162 ) Cod. V. No. 704. p. 197. 1261. No. 995. p. 532. 1270. !« 3 ) Cod. IV. No. 315. p. 352. 1248. m ) Dr. Karâcsonyi iJànos : o. c. II, p. 401. lfl5 ) Cod. IV. No.|205. p. 229. 1244. !««) Cod, VI. No. 509. p. r 602. 1287. l «) Cod. .III/ No. 64. p. 72. 1217. 16S ) Cod. Vili/ No. 456. p. 556. 1320. 169 ) Dr. Karâcsonyi Jânos: o. c. II. p. 20.
